Otvorena vrata Hrvatske lutrije na dubrovačkom Stradunu jučer su jednostavno, kao i prošloga petka na Praznik rada, bola u oči brojne razočarane turiste koji su bezuspješno stiskali kvake na zatvorenim suvenirnicama i dućanima s namirnicama
Dubrovačka poslovnica Hrvatske lutrije nije nikakva iznimka, još 160 poslovnica te državne tvrtke širom Hrvatske radi svake nedjelje do 17 sati. Kada su početkom ove godine vlasnici malih dućana i shoping centri bili prisiljeni zatvoriti vrata nedjeljom zbog stupanja na snagu novog Zakona o trgovini koji brani nedjeljni rad, ista zabrana nije postavljena kladioničarima.
Slijedom toga, sve kladioničarske kuće imaju poslovnice koje nedjeljom rade – neke čak i do 22 sata – i, štoviše, upravo na 'sveti dan' bilježe najbolje poslovne rezultate.
Glavni argument Vlade i sindikata koji su se zalagali za zabranu rada nedjeljom, pri donošenju novog Zakona o trgovini, bila je zaštita radnika kojima su vlasnici trgovina i shoping-centara izbjegavali dostojno platiti nedjeljni rad.
Uz to, nije tajna da se na zabranu rada nedjeljom Vlada HDZ-a, koji se deklarira kao demokršćanska stranka, odlučila i zbog ogromnih pritisaka Crkve. Kad je riječ o neradu nedjeljom godinama se u Vladi tražio način kojim bi se udovoljilo Crkvi, sindikatima, trgovcima, ali i Ustavnom sudu koji je već jednom rušio takav zakon, i na kraju se došlo do kompromisa prepunog kontroverznih rješenja. Jedno od njih je, priznaje danas predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, i ono da se nedjeljom može kupiti srećku ili listić za klađenje, a ne može ulje i brašno.
– Ako je logika zakona, a jest, zaštita radnika i stav da svaki čovjek treba imati jedan dan u tjednu, i to najbolje nedjelju, za odmor i obitelj, onda bi se isto trebalo odnositi i na radnike u kladionicama. Logično je da nedjeljom rade ljekarne ili bolnice i sve ono bez čega sustav jednostavno ne može funkcionirati ali kladionice sigurno nisu takav poslovni subjekt bez kojega se ne može, kaže Sever za Novi list
Sindikati se, međutim, nisu zalagali za zatvaranje kladionica nedjeljom dok se na Gospodarsko-socijalno vijeću raspravljalo o toj problematici, tvrdi potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor
– Slažem se da u širem smislu to pitanje spada u problematiku radničkih prava, i to treba vidjeti. Ako sindikati pokrenu to pitanje, razmotrit ćemo, kaže Kosor.
Iako je rasprava o neradnoj nedjelji trajala godinama, nitko u Vladi nije razmatrao mogućnost da se, u svrhu zaštite radničkih prava, ne zabrani samo rad u trgovinama nego i u drugim djelatnostima koje nisu nužne za funkcioniranje sistema. U Ministarstvu gospodarstva, koje je pripremalo Zakon o trgovini, jučer su nam glatko priznali kako se mogućnošću zabrane rada kladionica nedjeljom opće nisu zamarali jer to nije u njihovoj nadležnosti.
– Kladionice su regulirane drugim zakonom koji se odnosi na priređivanje igara na sreću, a za to je nadležno Ministarstvo financija, prebacuje glasnogovornik Ministarstva gospodarstva Tomislav Mazal lopticu ministru Ivanu Šukeru.
Šef državnih financija Šuker također se poziva na formalne razloge.
– Kladionice nisu trgovine i regulirane su, kao i svugdje drugdje u svijetu, posebnim zakonom a hrvatski zakon usklađen je s europskim zakonodavstvom, direktivama EU o slobodnom proteku kapitala i kladionice, kao i u Europi, posluju na temelju koncesija. Rad kladionica nedjeljom nije nikakav hrvatski specifikum, svugdje u svijetu održavaju se klađenja u živo a veliki broj sportskih natjecanja odvija se upravo nedjeljom, objašnjava Šuker.
Ljubitelji klađenja ove će se godine prvi puta možda moći okladiti i na izbornu pobjedu nekoga od političkih favorita u utrci za župane, gradonačelnike i načelnike. Zbog 'zakonske rupe' koja je nastala neusklađivanjem Zakona o priređivanju igara na sreću s novim izbornim zakonom za lokalne izbore, kladionice u Hrvatskoj sada mogu, ako to žele, prirediti klađenje na rezultate izbora za župane, gradonačelnike i načelnike.
Zakon o pripređivanju igara na sreću, naime, zabranjuje klađenje ne rezultate izbora za Predsjednika Republike, zastupnike u Saboru te članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave. Budući da se u tom Zakonu, nakon što je uveden direktni izbor župana i gradonačelnika, nije izrijekom navelo da se ne smije kladiti i na izborni rezultat za te funkcije, ta mogućnost ostaje otvorena. Kladioničarske kuće također nisu još bile uočile tu rupu u Zakonu pa još nisu razmatrali priređivanje izborne kladionice.
