Dobronić je na nedavnom predstavljanju pred saborskim Odborom za pravosuđe kazao da je za stegovni postupak zbog neispunjavanja sudačke norme doznao od novinara, a odbor je prije glasovanja o kandidatima zatražio dodatne podatke o postupku protiv Dobronića kojega predsjednik RH Zoran Milanović želi na čelu Vrhovnog suda.

U DSV-u ističu da su Saboru tražene podatke dostavili jučer, a za što je sudac Dobronić dao suglasnost, sukladno Poslovniku DSV-a.

Napominju i da DSV "ne blokira izbor predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske kao što to pokušavaju plasirati pojedini mediji", s obzirom da je stegovni postupak protiv Dobronića pokrenut prije objave javnog poziva, 1. listopada 2020.

"DSV u stegovnom postupku protiv suca Dobronića postupat će kad navedeni predmet dođe u rad, po redoslijedu zaprimanja, a što svakako neće biti u periodu imenovanja predsjednika Vrhovnog suda RH kako ne bi utjecali na postupak izbora".

Na tvrdnje da je Dobronić o postupku doznao iz medija kažu da ne postoji propisana obveza prethodnog obavještavanja ni od strane DSV-a niti od strane predsjednika suda, ali... "većina predsjednika kolegijalno obavijesti suca da je pokrenut stegovni postupak".

Bačić (HDZ): DSV je Dobronićev slučaj odavno trebao riješiti

Predsjednik saborskog Kluba HDZ-a Branko Bačić kazao je da dokumente koje je odbor tražio prije izjašnjavanja o kandidatima nije vidio, no smatra da je DSV Dobronićev slučaj odavno trebao riješiti.

"S obzirom da je postupak protiv suca Dobronića započeo prije godinu dana mislim da je DSV bio gotovo u obvezi riješiti taj predmet", kazao je Bačić, dodajući kako smatra da je to u ovom slučaju "prethodno pitanje".

"Taj predmet, kojim je predsjednik Trgovačkog suda u Zagrebu pokrenuo postupak protiv suca Dobronića, u redovnoj proceduri kada bi se Dobronić javio za suca Vrhovnog suda, pretpostavljam da bila otegotna okolnost i nisam siguran da bi mogao biti izabran za suca Vrhovnog suda.

Na ovaj način, ukoliko DSV to ne riješi, a politika i Sabor, na prijedlog predsjednika RH izaberu Dobronića za predsjednika Vrhovnog suda, automatski se taj postupak prekida, jer DSV ne može, sukladno zakonu, voditi postupak protiv predsjednika Vrhovnog suda", ustvrdio je Bačić.

Zaključio je da će saborska većina odluku o tome kojega će kandidata podržati donijeti nakon što prouče izvješće DSV-a i "sve aspekte" nedavnih intervjua pred saborskim Odborom za pravosuđe.

Dobronić: Sustav se služi trikovima radi otežavanja rada

Osim Dobronića svoje su programe 9. rujna pred Odborom za pravosuđe, čija je odluka za ustavnog predlagatelja predsjednika RH neobavezujuća, predstavili Barbara Gundić, Marin Mrčela, Lana Petö Kujundžić i Šime Savić.

Nakon sedmosatnog predstavljanja članovi odbora prihvatili su prolongiranje glasovanja na prijedlog potpredsjednika odbora Krunoslava Katičića (HDZ). On je ukazao da bi članovi odbora prije glasanja trebali imati sve informacije vezane za stegovni postupak protiv suca Dobronića.

Odgovarajući na zastupnička pitanja Dobronić je rekao kako su ga o stegovnom postupku obavijestili novinari i da se te 2019. kada nije ispunio normu bavio starijim predmetima, žalbama i predmetima drugih sudaca za koje se ne obračunava provedeno vrijeme u radu.

''Ne osjećam se pogođen time jer je to potpuno promašeno i pogrešno'', kazao je Dobronić dodajući kako sustav zna za taj problem u sudstvu, ali da se služi trikovima radi otežavanja rada. Nadodao je kako taj problem namjerava riješiti kontrolom kvalitete rada.