U Srbiji žrtve lihvarskih kredita djeluju kroz Udruženje bankarskih klijenata Efektiva. Ta udruga inače se bavi problemima svih bankarskih korisnika, ali trenutno gasi 'švicarski' požar. Dejan Gavrilović, predsjednik udruge Efektiva, kaže da najveći broj članova čine upravo oni zaduženi u 'švicarcima'. Kroz članstvo udruge prošlo je nekoliko tisuća ljudi, a godišnja članarina iznosi 30 kuna (500 dinara) - istu članarinu ima i hrvatska Udruga Franak, koja broji 25.000 članova.

'Ovih dana bukvalno je opsadno stanje. Telefoni stalno zvone, ljudi mi sjede u kancelariji, mediji čekaju izjave', rekao je Gavrilović za tportal.

Premijera Vučića, koji je iz Davosa poručio da Srbija neće slijediti primjer Hrvatske u fiksiranju tečaja švicarskog franka, Efektiva podsjeća da će država u idućoj fazi morati i te kako odriješiti kesu. Ako velik broj kredita u 'švicarcima' postane nenaplativ, banke u Srbiji aktivirat će police osiguranja koje imaju kod Nacionalne korporacije za osiguranje kredita, kojoj će biti potrebna velika sredstva za podmirenje dugovanja korisnika bankama. Pozivajući predsjednika Vlade da država preuzme ulogu posrednika, Efektiva mu servira i moguća konkretna rješenja.

Gavrilović kaže da je u kontaktu s Udrugom Franak. 'Navečer na Facebooku razmjenjujemo ideje. Trenutno, nema se vremena ni za što drugo.'

Ocjenjujući hrvatsko rješenje, smatra da je ono samo kratkoročno u redu. 'I ovdje smo odmah predlagali zamrzavanje, ali to ne predstavlja konačno rješenje. Fiksiranje tečaja ni u Hrvatskoj neće previše značiti i apsolutno je ispravno da Udruga Franak traži dugoročno rješenje', rekao je Gavrilović. U Efektivi sad očekuju poziv Narodne banke Srbije. 'Traži se bolje rješenje. Iskreno, ne očekujem da će država bogzna kako pomoći, ali neku pomoć očekujem', poručio je Gavrilović.

U međuvremenu, oglasila se i Jorgovanka Tabaković, guvernerka Narodne banke Srbije, poručivši da NBS-u ne pada na pamet fiksirati tečaj švicarca jer bi to prouzročilo nesagledive gubitke bankarskom sektoru. Od oko 100.000 stambenih kredita u Srbiji, 70-ak tisuća je u eurima, oko 22 tisuće u francima, a ostalo u drugim valutama.

Prema podacima slovenske središnje banke, kredite u 'švicarcima' ima oko 10.000 dužnika, čija je ukupna zaduženost oko 800 milijuna eura. Tamošnji Savez potrošača Slovenije (ZPS) prije tjedan dana pozvao je vladu da ih zaštiti hitnim mjerama, ali je vada zaključila da to za sada neće činiti.

Ministar financija Dušan Mramor podsjetio je da je središnja banka na vrijeme upozoravala na rizik, ali nije jasno koliko su banke slušale - one bi sada morale riješiti problem, konverzijom kredita u eure ili produljenjem rokova otplate. Objasnio je da vlada ne može zamrznuti tečaj jer Slovenija kao članica eurozone ne može mijenjati tečaj ni voditi samostalnu monetarnu politiku.

Nezadovoljni takvom porukom, slovenski dužnici u francima počeli su se organizirati u udruge i najavljuju tužbe protiv banaka, jer ih navodno u ugovorima nisu obavijestile o valutnom riziku. Upravo to najavila je udruga 'Frank' u osnivanju.

'Ako banke s kreditima u švicarskim francima nisu imale zaradu, kako to tvrdi ministar financija, to onda znači da su novac koji su plasirale u eurima morali dobiti u francima na međunarodnom financijskom tržištu, no po našim podacima to nije bilo tako', priopćili su iz 'Franka', pozivajući vladu i banke pozivamo da pokušaju zajedno naći rješenje. Ni u ZPS-u ne sjede skrštenih ruku.

'Savez potrošača Slovenije prati situaciju i razmatra dokumentaciju koju su nam proslijedili potrošači, članovi ZPS-a. Trenutno dakle prikupljamo podatke o svim aktivnostima i redovito informiramo sve slovenske potrošače putem mrežne stranice ZPS-a', odgovorila je tportalu Jasmina Bevc Bahar, voditeljica odnosa s medijima Saveza potrošača Slovenije.

ZPS se složio s vladinom odlukom da se provjeri jesu li banke postupile u skladu sa zakonima i preporukama Banke Slovenije te potrošače ispravno informirale o rizicima. Očekuju da se vlada pritom neće oslanjati isključivo na informacije banaka i nude pomoć u vidu konkretnih podataka.

Ne slažu se s porukom vlade potrošačima da svoje pravo potraže na sudu ako smatraju da ih banke nisu ispravno obavijestile o rizicima. Potrošači kojima je dug došao do grla ne mogu si naime priuštiti skupe i dugotrajne sudske postupke i upravo je njima najpotrebnija brza pomoć države.

Razočarani su time što vlada nije reagirala na njihove pozive za pojačanim nadzorom financijskog tržišta te su potrošači prepušteni rizičnim praksama pružatelja usluga, kojima se neodgovorno poslovanje očigledno isplati. 'Bez odgovarajuće intervencije na razini cijelog sustava u idućim godinama mogu se očekivati novi skandali i povrede', zaključuju u ZPS-u.

BiH: Rok vlastima do 7. veljače

Bosna i Hercegovina također broji gotovo 10.000 državljana s kreditima u 'švicarcima', a i oni čekaju spas 'odozgora' od financijske propasti. Država nema nikakve ovlasti nad bankama, čije poslovanje nadziru i reguliraju entiteti, a vlade Federacije BiH i Republike Srpske zasad ne izlaze s konkretnim rješenjima. Agencija za bankarstvo Federacije BiH bankamaje tek 'sugerirala' da nekako olakšaju dužnicima.

Udruženje korisnika kredita Švicarac, na čijem je čelu Kemal Duraković, predložila je članovima da rate kredita otplaćuju po tečaju koji je vrijedio na dan zaključenja kreditnih ugovora. Skupština udruge održat će se 7. veljače, što je ujedno rok vlastima da poduzmu nešto. U suprotnom? 'Spremni smo na ulicu i štrajk glađu', rekao je Duraković.

Duraković za tportal navodi da će se odazvati pozivu na pripremni sastanak s guvernerom Centralne banke BiH u utorak. U nedjelju se pak oglasila Stranka demokratske akcije, koja je dala rok od sedam dana Hypo Alpe Adria Banci da konvertira kredite u KM ili eure, te zaprijetila da će u suprotnom Vlada i Parlament Federacije BiH zamrznuti tečaj 'švicarca'.

'Direktor Hypo banke g. Kovačević javno je rekao da su sve CHF valute zamijenili za KM u Centralnoj banci BIH i iz tih izvora su kao dijelili kredite... A mi imamo pismenu potvrdu CB BIH da nikada nije ni jedan CHF zamjenjen u CB BIH', naveo je Duraković, dodajući da se dokumenti o tome mogu naći i na Facebook stranici UKK Švicarac.

Udruga nema članarinu i sve je na dobrovoljnoj bazi. 'Sve sam financiram iz prkosa, inata i ponosa jer je novac sporedna stvar. Od osnivanja udruženja ukupno je na račun leglo donacija oko 700 KM ili 350 eura. I kuću ću prodati ako treba, ali ću pomoći građanima BiH u borbi protiv lihvara i zelenaša', poručuje Duraković. Dodao je da se samo posljednjih dana javilo gotovo 500 novih članova i svi žele podnijeti tužbe.

Komentirajući prvi ishod u Hrvatskoj, kaže da je to trenutna i mala pomoć korisnicima kredita, ali umjesto trajnog rješenja predstavlja samo 'trenutno gašenje požara'.

'Pratim sve u Hrvatskoj i u potpunosti se slažem s akademskom zajednicom koja traži da banke pokažu bilance da su imali CHF.... Švicarca nema i nije ni postojao. Radi se o virtualnom novcu jer su 2006. bankari znali što će se dogoditi sa CHF, o čemu dovoljno govori i brošura Austrijske nacionalne banke od 31. siječnja 2006. godine, dakle prije izdavanja i jednog kredita i u BiH i u Hrvatskoj', zaključio je Duraković.