Katalonska vlada okupila je 12 mediteranskih regija na sastanku u Barceloni s kojeg su zajednički pozvale države Europske unije na osnivanje "Strategije EU-a za Mediteran", političkog okvira u sklopu kojeg bi regije iz 22 zemlje s izlazom na to more surađivale u području zaštite okoliša, klimatskih promjena, migracija, turizma i prometa
"Klimatske promjene su glavni zajednički izazov koji imamo pa je u pitanju neposredna budućnost naših teritorija", izjavio je Pere Aragones, predsjednik vlade autonomne pokrajine Katalonije.
Podsjetio je da je Mediteran jedna od najpogođenijih regija svijeta globalnim zatopljenjem. Rekao je da su mnoga područja prisutna na sastanku pretrpjela posljedice klimatskih promjena, poput suše s kojom se suočava Katalonija.
Na sastanku su sudjelovale Kalabrija i Emilia-Romagna (obje Italija), Tirana i Skadar (Albanija), Tánger-Tetuán-Alhucemas (Maroko), Zapadna regija Grčke i Kreta (Grčka), te Korzika, Akvitanija, Bretanja i Provansa-Alpe-Azurna obala (Francuska).
vezane vijesti
Europski odbor regija, institucija koja zagovara interese regija u Bruxellesu, zatražila je prije godinu dana osnivanje "Strategije EU-a za Mediteran".
Izvjestitelj te institucije, u kojoj sjede regionalni dužnosnici, bio je dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić.
"Županija, kao i osobno župan, podržavaju donošenje makroregionalne strategije za Sredozemlje", rekla je Hini glasnogovornica Dubrovačko-neretvanske županije.
EU trenutno ima četiri takva politička okvira u sklopu kojih zemlje, ili njihove regije smještene u istom geografskom prostoru definiraju zajedničke probleme. Strategija za regiju Baltičkog mora, koje okuplja zemlje smještene uz to more na sjeveru Europe, uspostavljena je 2009., a zatim i strategije za regiju rijeke Dunava (2010.), Jadranskog i Jonskog mora (2014.) te planinskog prostora Alpa (2015.).
Nova makroregionalna strategija može biti usvojena tek kada se dogovori svih 27 država članica, a Španjolska koja još mjesec dana predsjeda EU-om još uvijek se nije oglasila o toj inicijativi.
Zagovornici ideje, među kojima Dobroslavić, nadali su se da bi "Strategija EU-a za Mediteran" mogla biti usvojena tijekom španjolskog šestomjesečnog predsjedanja EU-om.
Španjolsko ministarstvo vanjskih poslova nije odgovorilo podržava li tu inicijativu. Mediteranska zemlja Španjolska ne sudjeluje niti u jednoj od postojeće četiri strategije, a Francuska samo u alpskoj.
Tportal je i na WhatsAppu
Želite dobivati najvažnije vijesti dana na WhatsApp: Zapratite tportalov kanal OVDJE i kliknite 'Prati'
Novi zahtjev regija za osnivanjem "Strategija EU-a za Mediteran" dolazi u trenutku pregovora između španjolske lijeve vlade i katalonske oko veće međunarodne uloge Katalonije.
Europska komisija, koja bi trebala napisati makroregionalnu strategiju u dogovoru s državama, nije sklona uspostavljanju tako velikog i raznovrsnog političkog okvira premda je strategiju podržao i Europski parlament.
Postojeće četiri strategije nisu uspjele natjerati države članice da iz svojih nacionalnih programa odvoje zadovoljavajući dio novca za međunarodne makroregionalne projekte, mišljenje je Europske komisije. Strategije nemaju poseban fond, nego države moraju dati dio novca koji standardno povlače iz EU fondova pa ga uklopiti u zajedničke projekte, umjesto da ga iskoriste samo za svoje nacionalne projekte.
Hrvatska vlada, koja već sudjeluje u Dunavskoj i Jadransko-jonskoj strategiji, "načelno podržava" ideju. S obzirom na to da je već u Jadransko-jonskoj strategiji lako bi se uklopila u tu širu mediteransku.
