U svojem najnovijem izviješću WMO upozorava da će ovogodišnji El Niño biti među tri najsnažnija od 1950. te da treba očekivati da će u različitim dijelovima svijeta izazvati različite ekstreme – negdje velike poplave, a drugdje teške suše.

El Niño je periodična klimatska pojava uzrokovana pojasom neuobičajeno tople oceanske vode koji se povremeno stvara uz pacifičke obale Južne Amerike. Nastaje kada na više mjeseci izostanu istočni vjetrovi koji toplu vodu tjeraju na zapad prema Indoneziji. Posljedica je da se tople vode vraćaju prema obalama Južne Amerike. El Niño se obično može najaviti kada vode budu za najmanje 0,5°C toplije od prosjeka kroz razdoblje dulje od tri mjeseca. Za njegova djelovanja prosječne temperature zraka u svijetu porastu.

Prema najavama WMO-a na vrhuncu djelovanja El Niñoa temperature površinskih pacifičkih voda ove će godine prijeći normalne za čak 2°C.

U prijevodu sa španjolskog El Niño znači 'mali dječak', a odnosi se na Isusa budući da se u Latinskoj Americi formira u vrijeme Božića. Javlja se u razdobljima od dvije do sedam godina. Početkom osamdesetih prvi je put privukao pažnju šire javnosti jer je izazvao mnogo smrtnih slučajeva. Najrazorniji, zabilježen 1997/1998. godine, odnio je oko 23.000 života i uzrokovao štete procijenjene na 35 do 45 milijardi dolara.

Ove godine već je zabilježena intenzivnija sezona uragana u istočnom dijelu Tihog oceana. U jugoistočnoj Aziji on je uzrokovao sušu koja je potaknula šumske požare u Indoneziji. Stručnjaci također smatraju da je ublažio utjecaj monsuna u Indiji. Očekuje se da bi u Istočnoj Africi od listopada do prosinca mogao povećati količine oborina i ublažiti suše. U Kaliforniji bi se slično moglo dogoditi početkom 2016. U brojnim gradovima SAD-a već sada se pripremaju vreće s pijeskom za slučaj poplava.

Što donosi nama?

U Europi, koja se nalazi prilično daleko od pacifičkih voda, efekti El Niñoa nisu jako izraženi. U sjevernijim gradovima Europe jesen je često vjetrovitija, a u Skandinaviji i Sibiru, zima je obično hladnija od prosjeka.

Južnijim europskim gradovima El Niño obično donosi ljetne vrućine i toplije jeseni, a slično se očekuje i u Hrvatskoj.

Dr. sc. Branko Grisogono, profesor na Geofizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu, kaže da se utjecaj El Niñoa u Hrvatskoj osjeća, ali nije izražen.

'Efekti El Niñoa na širem području Hrvatske su relativno nježni. Obično zima bude malo blaža, a oborine budu malo više od prosjeka pa ublažavaju eventualnu sušu', rekao je za tportal naš ugledni atmosferski fizičar.

'Takve daljinske veze, kakve se očituju u našim krajevima, nazivaju se telekonekcijom. To je kao da uzmete nogometnu loptu. Ako je stisnete s jedne strane, negdje drugdje ona će se ispupčiti', dodao je Grisogono.

Hoće li povećanje količine vlage uzrokovati veće količine snijega u Hrvatskoj, klimatolozi i meteorolozi još ne mogu predvidjeti. To će ovisiti o brojnim drugim čimbenicima kao što su strujanja zraka južno i sjeverno od nas.

'Visinska mlazna struja u takvim situacijama u našim krajevima obično oslabi jer se smanji razlika između niskih temperatura na sjeveru i visokih na jugu. To pak znači da ona može više meandrirati, odnosno krivudati, a rezultat je mogućnost jačih prodora hladnog zraka iz polarnih krajeva. Drugim riječima može biti više ekstrema i vrijeme može biti nepredvidljivije', objasnio je Grisogono.

Naš stručnjak ističe da je za sada teško reći postoji li i kakva je sprega između klimatskih promjena i El Niñoa.

'Ovaj fenomen je otkriven tek prije stotinjak godina. Neke studije ukazuju da bi on s globalnim zagrijavanjem mogao jačati, a druge da možda slabi. Potrebno je još dosta istraživanja da bi se nešto moglo reći sa sigurnošću', kaže Grisogono.