Osim što je najmlađi episkop, on je jedini rođeni Dalmatinac na čelu Eparhije dalmatinske u posljednjih stotinu godina. Riječ je o jučer ustoličenom episkopu Nikodimu Kosoviću, 36-godišnjaku rođenom u Zadru, netipičnom predstavniku vjerskih krugova Srpske pravoslavne crkve, koji šalje pomirljive poruke, a svoje imenovanje objavio je putem Facebooka. Na njegovom jučerašnjem slavlju u Šibeniku bili su i poznati srpski košarkaši te hrvatski glumac Goran Bogdan
Kosović na ovu visoku funkciju, koja odgovara onoj biskupa u Katoličkoj crkvi, dolazi s pozicije igumana manastira Krka, na kojoj je naslijedio problematičnog Aleksandra Bogojevića, osuđenog na pola godine zatvora zbog prijetnji smrću novinaru Jutarnjeg lista.
U manastiru Krka Kosović je bio od 2012. Novi dalmatinski episkop, najmlađi do sada i prvi koji potječe iz Eparhije dalmatinske u posljednjih stotinu godina, rođen je 1981. godine u Zadru.
'Blagodarim Gospodu Bogu i što me je udostojio da se rodim u srpskoj pravoslavnoj porodici u prelijepom gradu Zadru, jednom od ukrasa Dalmacije, gradu s najljepšim zalaskom sunca, s pogledom na sinje more, gradu koji je po Konstantinu Porfirogenetu dobio naziv po tome što je stariji i od samog Vječnog Grada', kazao je Kosović u svom govoru prilikom ustoličenja.
vezane vijesti
U govoru je spomenuo i svoje prethodnike na čelu Eparhije dalmatinske, poput vladike Nikodima Milaša, koji je prije stotinu godina zastupao konzervativnu pravoslavno-srpsku političku struju u Dalmaciji.
Spomenuo je i dalmatinskog episkopa Nikolaja Mrđu, koji slovi kao ideolog balvan-revolucije. On je bio na čelu Eparhije dalmatinske u vrijeme oružane pobune lokalnih Srba, a krajem 1991. odlazi iz Šibenika u Sarajevo, u kojem se često pojavljivao s haškim optuženicima Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladićem.
U Kosovićevoj službenoj biografiji stoji da je na njega velik utjecaj imao njegov stric Nenad Kosović, poznati benkovački profesor i prevoditelj s ruskog jezika, koji je u vrijeme SAO Krajine bio svojevrstan kroničar događanja.
Osnovnu školu pohađao je u Zadru, potom 1991. s obitelji odlazi u Benkovac, nakon toga u Srbiju. 'Od 1991. godine živio je u selu Šuljkovcu pored Jagodine, u koje je kao dijete uslijed ratnih događanja otišao u izbjeglištvo, a od 1994. godine s ocem i sestrom živi u Jagodini. Srpsku pravoslavnu bogosloviju svetog Arsenija Sremca u Sremskim Karlovcima, po blagoslovu patrijarha srpskog Pavla, upisuje 1995. godine, a petogodišnje školovanje u Karlovačkoj bogosloviji završava 2000. godine', piše u službenoj biografiji.
Studirao je u Solunu, a magistrirao u Rimu, u kojem je trenutno na doktorskom studiju na temu nepogrešivosti Crkve u katoličkoj i pravoslavnoj teologiji. Za HTV je prošle godine kazao kako je tek u Rimu vidio što je prava Katolička crkva i kako je tamo doživio ljubav i uživao gostoprimstvo.
Da s predstavnicima Katoličke crkve u Hrvatskoj ne nalazi zajednički jezik, iako su mu na nedjeljnom ustoličenju bili njezini visoki predstavnici, dokazuje i njegova izjava da ga katolički svećenici i redovnice ne pozdravljaju na ulici u Hrvatskoj.
Na jednoj tribini o ulogama Katoličke i Pravoslavne crkve u Drugom svjetskom ratu, Kosović je istaknuo da su se 'ljudi Crkve upustili u ratna huškanja i aboliranje ratnih djelovanja'.
'Stavove poput onih biskupa Košića ili cetinjskog mitropolita Amfilohija, koji je gej paradu nazvao 'sotonskim smradom' – a bilo je i gorih izjava iz usta crkvenih ljudi – treba prepustiti sudu Božjem. Osobno se nadam da će se to nadvladati s dolaskom mlađih ljudi u crkve, onih koji nisu opterećeni ratom i da nećemo više ispaštati zbog onoga što su izazvale naše kolege', kazao je Kosović 2015.
