Otvarajući svečanu akademiju, na kojoj će se održati i nekoliko okruglih stolova na temu hrvatskog članstva u UN-u, domaćin skupa, predsjednik Sabora Boris Šprem prisjetio se samih početaka Hrvatske u UN-u.

'Ova obljetnica budi mnoge uspomene na neko drugo vrijeme, kada je Hrvatska bila u drugoj poziciji. Sjećamo se '92. kada se Hrvatska borila za afirmaciju na međunarodnom planu, ali i puko preživljavanje. U afirmaciji i rješavanju vitalnih problema UN je odigrao važnu ulogu. Članstvo u UN-u donijelo nam je u tom trenutku neopisivo mnogo jer smo po prvi put dobili mogućnost za raspravljanje o svojoj sudbini za svjetskim diplomatskim stolom', prisjetio se Šprem

Progovorio je i o današnjoj ulozi Hrvatske u UN-u. 'Dvadeset je godina proletjelo, a Hrvatska pomoć koju je primala danas daje drugim zemljama, poput Afganistana. Ovih 20 godina nisu samo pokazatelj razvoja UN-a, nego su pokazatelj da danas UN postoji zbog solidarnosti među zemljama i narodima i da postoji pokušaj da se spriječi izbijanje ratova i mirno riješe sporovi. Mi u Hrvatskoj znamo pravu vrijednost mira i koja se cijena plaća kada se mir ne može postići', zaključio je Šprem

Vrlo kratko gostima se u sabornici obratio i izaslanik glavnog tajnika UN-a Ban Ki-Moona i njegov pomoćnik za ljudska prava Ivan Šimonović, koji je najavio posjet glavnog tajnika u srpnju ove godine.

'U posljednjih 20 godina Hrvatska je prošla dug put od rastrzane države do stabilne demokracije. Unutar UN-a danas Hrvatska preuzima sve odgovornije zadaće. Svoja tragična ratna iskustva koristi da se ratovi drugdje spriječe i da se pomogne u izgradnji mira', kazao je Šimonović

Neke konkretne brojke iznio je premijer Zoran Milanović. 'Hrvatska je kontakte s UN-om počela ostvarivati i prije samog članstva, no tek je primanje u članstvo bilo političko priznanje Hrvatske kao članice. Od te pune afirmacije Hrvatska je prošla kratak, ali događajima bogat put. Na našem teritoriju djelovalo je pet UN-ovih mirovnih operacija, a posebno se izdvaja UNTAES, kojom je intergirano Podunavlje. Danas Hrvatska sudjeluje u devet UN-ovih operacija sa 130 vojnika, a hrvatski general Drago Repinc bio je voditelj misije u Indiji. Situacija u Hrvatskoj nekada je bila tema na Vijeću sigurnosti i tema rezolucija, no u kratkom razdoblju Hrvatska je prestala biti problem, a prije nekoliko godina bila je i nestalna članica Vijeća sigurnosti', opisao je Milanović kratak put napretka Hrvatske u UN-u.

Hrvatska je primjer kako jedna mala zemlja može proći tranziciju i postati oslonac mira, poručio je Milanović, naglasivši važnost malih zemalja u sklopu UN-a.

'Europska unija je u krizi. Hrvatska je mala zemlja i predana je multilateralizmu i vladavini prava. Male zemlje iz sebe moraju izvući najbolje, pa tako i Hrvatska. Moramo odvagnuti i odlučiti se u što se upuštamo – to je cijena uspjeha', zaključio je Milanović

Predsjednik Ivo Josipović kazao je da je dan kada je Hrvatska postala članica UN-a jedan od najvažnijih u hrvatskoj povijesti.

'UN je organizacija koja je u najtežim trenucima povijesti nakon Drugog svjetskog rata odlučila postaviti nove temelje za budućnost, drugačije temelje za budućnost čovječanstva. Danas kada se prisjećamo povijesti istakao bih da treba pogledati u budućnost - što želimo biti kao mala, ali ne i nevažna zemlja. Važno je izdvojiti vrijednosti – ljudska prava, jednakost, mir, sloboda, jednakost i bratstvo ljudi. To i mi želimo promicati. Ako je Hrvatska nešto dala, a dala je međunarodnoj zajednici, mislim da je to poruka, poruka da jedna mala zemlja, egzistencijalno ugrožena razorena, može biti uspješna. Hrvatska je zemlja koja danas svojim susjedima, pa i onima s kojima je ratovala pruža ruku prijateljstva', rekao je Josipović

Okupljenima je dao i posebnu poruku za budućnost. 'Danas je i čovječanstvo u određenoj krizi i ovo je trenutak kada svi političari svijeta s velikom odgovornošću moraju obavljati posao i trebaju građanima dati optimizam i vjeru', zaključio je Josipović.

Osim državnog vrha i saborskih zastupnika, svečanosti u Saboru danas su prisustvovali i predstavnici vjerskih zajednica, diplomatskog zbora, bivši predsjednici Sabora i Vlade, ali i inozemni gosti, poput bivšeg predsjednika vlade Poljske i posebnog izvjestitelja UN-ove Komisije za ljudska prava za bivšu SFRJ Tadeusza Mazowieckog, bivšeg slovenskog predsjednika Milana Kučana, bivšeg mađarskog ministra vanjskih poslova Geze Jeszenszkog, bivšeg francuskog ministra vanjskih poslova Rolanda Dumasa, bivšeg tajnika Svete Stolice za odnose s državama kardinala Jean-Louisa Taurana, ali i privremenog upravitelja Prijelazne uprave UN-a za istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem - UNTAES Jacquesa Paula Kleina