Godišnje se u Europi u više od 500 postrojenja termički oporabi (spali) 101 milijun tona otpada, a najviše u skandinavskim zemljama poput Švedske, Finske ili Danske, gdje se na taj način rješava i u konačnici koristi više od 50 posto otpada.

Hrvatska je 2022. na odlagališta odložila oko 1,85 milijuna tona otpada, najviše u povijesti. Međutim, u našoj zemlji ne postoji postrojenje za energetsku oporabu otpada, iako je otpada sve više. Stručnjak za zaštitu okoliša, ekologiju i održivi razvoj dr. znanosti Tomislav Lukić smatra da bi Hrvatskoj za sustav energetske oporabe trebalo postrojenje kapaciteta oko 400 tisuća tona godišnje.

'Kod nas se uopće nije radilo na razvoju termičke oporabe otpada. Mi smo napravili tri postrojenja za gorivo iz otpada, u Puli, Rijeci i Šibeniku. Taj otpad koji mi dobijemo izvozimo van i plaćamo da ga po cijeni od devet eura po toni spaljuju drugi, a ukupni troškovi su oko 180 eura po toni', iznosi katastrofalan podatak.

U Europi je termička oporaba najzastupljeniji oblik zbrinjavanja komunalnog otpada. Najrazvijenije zemlje spaljuju otpad i proizvode električnu i toplinsku energiju. Međutim, u Hrvatskoj se postrojenja za termičku oporabu ne grade jer su skupa i velik je otpor javnosti s obzirom na to da nikada nije pokrenuta kampanja kako bi se čuo glas struke.

Umjesto toga, sirovina koja ima kalorijsku vrijednost zatrpava se po odlagalištima. Lukić naglašava da termička oporaba nije nikakva konkurencija reciklaži zato što se kroz nju tretira otpad koji se ne može reciklirati, piše novinar Jutarnjeg lista Vedran Balen.