Prošle je godine ugledni znanstveni časopis New England Journal of Medicine objavio zanimljiv i duhovit tekst o tome postoji li i kakva je korelacija između dobitnika Nobelovih nagrada i koliko se jede čokolade u zemljama iz kojih dolaze. Nije naravno riječ o rigoroznoj znanstvenoj studiji, koja je prošla cijeli proces verifikacije, nego o donekle površnoj, ali zabavnoj analizi osnovnih podataka iz dvije spomenute kategorije: Nobelove nagrade i čokolade. Pokazalo se da najviše nobelovaca dolazi iz država u kojima se jede mnogo čokolade, pa su mediji bili preplavljeni naslovima koji su poručivali da je potrebno žderati čokoladu ukoliko se želi biti inteligentan, što ipak nije točno.

S druge strane, ne može se poreći da je čokolada kraljica svih slatkiša, pred kojom su keksi, bomboni, žvakaće gume i sve ostalo tek podanici, a s time se definitivno najviše slažu u Švicarskoj, u kojoj se – prema relevantnim istraživanjima – u 2012. godine pojelo najviše čokolade po glavi stanovnika. Organizacija Leatherhead Food Research je sakupila podatke o konzumaciji čokolade po zemljama svijeta, koji pokazuju da su Švicarci prošle godine u prosjeku po osobi pojeli 11,9 kilograma čokolade. Iza njih su Irci koji pojedu 9,9 kilograma čokolade, a na trećem mjestu po obožavanju čokolade je Velika Britanija. Nakon nje slijede Austrija (8,8 kilograma), Belgija, Njemačka, Norveška i Danska, dok je u prvih deset samo jedno država izvan Europe, a to je Kanada (6,4 kilograma). Čokoladu obožavaju i Francuzi (6,3 kilograma godišnje po glavi stanovnika) i Poljaci (6,1 kilogram). Prvih dvadeset zemalja svijeta po konzumaciji čokolade još čine Nizozemska, Finska, Češka, SAD, Australija, Finska, Novi Zeland i Ukrajina. Zanimljivo, Talijani nisu veliki ljubitelji čokolade te pojedu godišnje samo 2,6 kilograma po glavi stanovnika.

Među zemljama BRIC-a čokoladu najviše konzumiraju Rusi (5,9 kilograma godišnje po osobi), dok je u Kini ovaj slatkiš prilično nepopularan ili nedostupan širokim narodnim masama, pa se u prosjeku pojede 1,2 kilograma čokolade po glavi stanovnika. U Indiji još manje, samo 0,7 kilograma, ali ekonomisti predviđaju kako će s rastom i razvojem gospodarstava Rusije, Kine, Indije i Brazila u ovim državama eksplodirati želja za čokoladom.

Ne treba zaboraviti da je čokolada vrlo isplativ biznis, pa su Austrijanci u prošloj godini na istu potrošili 170 milijuna eura! Većina njih, čak 50 posto, kupovala je Milkine čokolade, dok je Lindt na drugom mjestu, s tek 9 posto udjela u austrijskom tržištu čokolade, a treći je Ritter Sport sa 7 posto. U Švicarskoj su pak najtraženije čokolade od Nestlea, jedne od najpoznatijih švicarskih kompanija.

Kada se pogledaju podaci o konzumaciji čokolade jasno je, uostalom, i zašto većina dobitnika Nobelove nagrade dolazi iz država u kojima se obožava ovaj plemeniti slatkiš od kakaa. Naime, notorna je činjenica da su Nobelove nagrade pretjerano eurocentrične, a kako se među 20 najvećih svjetskih konzumenata čokolade nalazi čak 15 europskih država, očito je da osvajanje najprestižnije svjetske nagrade ima više veze s mjestom rođenja. Nema sumnje da bi se čokolada svidjela i ljudima u Africi i Aziji, ali ako jedva preživljavaš i umireš od gladi te radiš više od 12 sati dnevno, onda nema vremena ni za znanstvene uspjehe nobelovskog kalibra niti novca za kupovanje čokolade.