Odluku je jednoglasno donio peteročlani Odbor za dodjelu Nobelove nagrade, na čelu s glavnim tajnikom Vijeća Europe Thorbjoernom Jaglandom. Odbor je pohvalio EU za rekonstrukciju Europe nakon Drugog svjetskog rata i za ulogu u širenju stabilnosti na bivše komunističke zemlje nakon pada Berlinskog zida 1989. godine.

'EU i njezini prethodnici doprinose već šest desetljeća promidžbi mira, pomirenja, demokracije i ljudskih prava u Europi', rekao je u Oslu Jagland, koji je uoči objave imena dobitnika izjavio da proces izbora dobitnika nije bio kompliciran i da je odluka bila jednoglasna.

Jagland je prethodno izjavio i da je pobjednik, o kojem je odlučeno prije nekoliko tjedana, 'poznat javnosti' i da bi odluka mogla izazvati određene kontroverze.

'Očekujem da će biti rasprave, nadamo se da će je biti', rekao je Jagland za TV2.

Podsjetimo, Europska unija bila je među četiri favorita za ovogodišnjeg Nobela za mir. Ostali su bili aktivisti za ljudska prava iz Bjelorusije Ales Beliatski i Rusije Ljudmila Aleksejeva te meksički biskup Jose Raul Vera Lopez.

Već sama činjenica da bi Odbor za dodjelu Nobelove nagrade mogao nagraditi Europsku uniju, organizaciju u krizi kojoj je Norveška dva puta odbila pristupiti, nakon referenduma 1972. i 1994. godine, izazivala je nemalo iznenađenje. Članove Odbora za dodjelu Nobelove nagrade imenuje norveški parlament, čije su stranke duboko podijeljene oko članstva te države u Europskoj uniji. Jagland je poznat kao veliki zagovornik ulaska Norveške u EU. Norveški odbor već nekoliko godina razmatrao je mogućnost dodjele Nobelove nagrade za mir Europskoj uniji.

Za Nobelovu nagradu za mir ove se godine natjecao 231 pojedinac i organizacija.

Izjavu Odbora za dodjelu Nobelove nagrade donosimo u cijelosti:

Norveški Odbor za dodjelu Nobelove nagrade odlučio je da će Nobelova nagrada za mir 2012. godine biti dodijeljena Europskoj uniji (EU). Unija i njene preteče su više od šest desetljeća doprinosili unapređenju mira i pomirenja, demokracije i ljudskih prava u Europi.

U godinama između dva svjetska rata, Norveški odbor dodijelio je nekoliko nagrada osobama koje su tražile pomirenje između Njemačke i Francuske. Od 1945, to pomirenje postalo je stvarnost. Stravične patnje Drugog svjetskog rata pokazale su potrebu za novom Europom. U razdoblju od sedamdeset godina, Njemačka i Francuska su se borile u tri rata. Danas, rat između Njemačke i Francuske je nezamisliv. Ovo pokazuje da, kroz dobro usmjerene napore i kroz izgradnju zajedničkog povjerenja, povijesni neprijatelji mogu postati bliski partneri.

U 1980-im godinama, Grčka, Španjolska i Portugal pridružile su se EU-u. Uvjet za njihovo članstvo bilo je uvođenje demokracije. Pad Berlinskog zida omogućio je članstvo u EU za nekoliko zemalja srednje i istočne Europe, otvarajući novu eru u europskoj povijesti. Podjela između istoka i zapada je u najvećoj mjeri privedena kraju, demokracija je ojačana, mnogi etnički nacionalni sukobi su završeni.

Primanje Hrvatske kao članice iduće godine, otvaranje pregovora o članstvu s Crnom Gorom i davanje statusa kandidata Srbiji ojačava proces pomirbe na Balkanu. U prošlom desetljeću, mogućnost turskog članstva u EU također je unaprijedila demokraciju i ljudska prava u toj zemlji.

EU trenutno prolazi kroz ozbiljne ekonomske poteškoće i nezanemarive društvene nemire. Norveški Nobelov odbor stoga se želi fokusirati na ono što doživljava kao najvažniji uspjeh EU-a: uspješnu borbu za mir i pomirenje, demokraciju i ljudska prava. Uloga u stabilizaciji koju je odigrala Europska unija pomogla je pretvoriti najveći dio Europe iz kontinenta rata u kontinent mira.

Rad Europske unije predstavlja 'bratstvo među narodima' i doprinosi obliku 'mirovnih kongresa', na koje se Alfred Nobel poziva kao na kriterij za dodjelu nagrade za mir u svojoj oporuci iz 1895. godine.