'Namjerni napadi i zločini koje je Ruska Federacija izvršila protiv civilnog stanovništva Ukrajine, uništavanje civilne infrastrukture te druga ozbiljna kršenja ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava predstavljaju akte terora protiv ukrajinskog stanovništva i ratne zločine', stoji u neobvezujućoj, ali vrlo simboličnoj rezoluciji koju su danas prihvatili europski zastupnici.

'U svjetlu gore navedenog, Europski parlament proglašava Rusiju državom sponzorom terorizma te državom koja koristi sredstva terorizma', zaključuje se u rezoluciji.

Oštro formulirana rezolucija je velikom većinom odobrena s 494 glasa za, 58 protiv i 44 suzdržana, javlja Euronews.

Tekst je spojio tri rezolucije koje su predložili Europska pučka stranka, Renew Europe i Europska skupina konzervativaca i reformista (ECR).

U konačnoj verziji zastupnici Europskog parlamenta osuđuju ruski 'ilegalni, neizazvani i neopravdani agresorski rat' protiv Ukrajine te optužuju rusku vojsku za počinjenje dugog popisa zločina, kao što su napadi na ključnu infrastrukturu, ubojstvo 'tisuća' civila i 'stotine' djece, pogubljenja po kratkom postupku, otmice, silovanja, maltretiranja, mučenja, masovna zatočenja i prisilne deportacije.

'Ova brutalna i nehumana djela uzrokuju smrt, patnju, razaranje i raseljavanje', poručili su zastupnici Europskog parlamenta, ističući gotovo 40.000 ratnih zločina koji su dosad dokumentirani u Ukrajini.

Europski zakonodavci također su osudili Rusiju zbog izazivanja humanitarne krize 'velikih razmjera' te pretvaranja hrane i gladi sredstvom borbe s globalnim implikacijama.

Kao rezultat svih ovih zlodjela, Europski parlament poziva zemlje članice EU-a da razviju potpuno novi pravni okvir koji može samoj Europskoj uniji omogućiti označavanje cijele zemlje kao sponzora terorizma. EU trenutačno ne može službeno proglasiti države pokroviteljicama terorizma.

Trenutačni EU-ov popis terorista, uspostavljen nakon 11. rujna, a revidira se svakih šest mjeseci, dopušta Uniji samo stavljanje na crnu listu određenih pojedinaca i organizacija. Do sada se na njemu nalaze samo 13 osoba i 21 subjekt, poput Hamasa, Kurdistanske radničke stranke (PKK), Nacionalne oslobodilačke vojske Kolumbije (ELN) i vojnog krila Hezbolaha.

Kao instrument vanjske politike, svaka promjena popisa zahtijevala bi jednoglasan stav svih 27 zemalja EU-a.

'U EU je sve moguće ako se sve zemlje slože', rekao je glasnogovornik Europske komisije za Euronews prošlog tjedna, kada su izvješća o rezoluciji dobila na snazi.

Osim ove pravne izmjene, Europski parlament zahtijeva 'sveobuhvatnu međunarodnu izolaciju' Rusije i daljnje smanjenje diplomatskih odnosa. 'Kontakte s njezinim službenim predstavnicima na svim razinama (trebalo bi) svesti na apsolutni minimum', smatraju zastupnici.

Rezolucija dolazi nekoliko dana nakon što je Rusija pokrenula novi niz napada na ključnu infrastrukturu Ukrajine, povećavajući strah od masovnog egzodusa ljudi uoči zime.