Plinovod Sjeverni tok 2 jača ovisnost EU-a o Rusiji i nije u skladu s energetskom politikom EU-a, zbog čega njegovu izgradnju treba zaustaviti, stoji u izvješću o Rusiji koje su europarlamentarci usvojili u utorak na plenarnoj sjednici u Strasbourgu
"Sjeverni tok 2 osnažuje ovisnost EU-a o ruskoj opskrbi plinom, ugrožava unutarnje tržište EU-a te nije u skladu s energetskom politikom ni sa strateškim interesima EU-a, zbog čega ga treba zaustaviti", stoji u izvješću latvijske zastupnice Sandre Kalniete (EPP), koje je usvojeno s 402 glasa za, 163 protiv i 89 suzdržanih.
U izvješću se navodi da Rusija koristi energetsku politiku kao političko sredstvo "za provedbu, održavanje i povećanje političkog utjecaja i pritiska na područje za koje smatra da je pod njezinim utjecajem".
Projekt Sjeverni tok predviđa izgradnju dvaju usporednih cjevovoda s ukupnim kapacitetom od 55 milijardi prostornih metara plina godišnje, od obale Rusije preko Baltičkog mora do Njemačke, a nositelj projekta je ruska državna naftna tvrtka Gazprom.
vezane vijesti
Izgradnja Sjevernog toka 2, na čemu inzistira Njemačka, izazvala je negodovanje većine članica EU-a, a pogotovo baltičkih zemalja i zemalja Višegradske skupine, no Europska komisija je početkom godine odobrila projekt nakon što je Francuska u zadnji čas stala na stranu Berlina.
Upravo je Europska komisija 2014. zaustavila planiranu izgradnju plinovoda Južni tok, koji je trebao ruskim plinom opskrbiti europske države preko Balkana.
Mnogi smatraju da Sjeverni tok 2 dodatno povećava ovisnost europskih zemalja o Rusiji, pomažući ujedno ruskom plinu da zaobiđe Ukrajinu i Poljsku.
SAD je oštro kritizirao izgradnju plinovoda, a državni tajnik Mike Pompeo je rekao da će SAD učiniti sve što je u njihovoj moći da zaustave projekt izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2.
Europarlamentarci su osudili Rusiju zbog povrede teritorijalne cjelovitosti Ukrajine, Moldavije i Gruzije. Ukidanje sankcija nije moguće "sve dok Rusija u cijelosti ne provede sporazume iz Minska i ne obnovi teritorijalnu cjelovitost Ukrajine", stoji u izvješću.
"U ovom trenutku Rusiju ne smatramo pouzdanim strateškim partnerom, tj. sve dok je Krim okupiran i Rusija ne poštuje teritorijalni integritet Ukrajine. Dakle, sankcije Rusiji ostaju, i u tome je EU suglasna sa SAD-om", rekla je za Hinu hrvatska europarlamentarka Dubravka Šuica.
Europski je parlament istaknuo da EU mora biti spreman na uvođenje dodatnih sankcija Rusiji.
„Prošlo je vrijeme lijepog i diplomatskog jezika. Vrlo je malo prostora za bilo kakvu suradnju sve dok Rusija i dalje okupira dijelove Ukrajine i napada druge europske zemlje“, rekla je izvjestiteljica Sandra Kalniete.
Europski je parlament izrazio zabrinutost jer Rusija "destabilizira zemlje kandidatkinje" za pristup Europskoj uniji. "Rusija nema pravo veta na euroatlantske težnje europskih nacija", stoji u izvješću.
Europarlamentarci su osudili pranje novca sumnjivog podrijetla u zemljama EU, što predstavlja prijetnju sigurnosti zemljama EU-a, jer je to jedno od sredstava ruskog "gospodarskog ratovanja".
U izvješću se spominju veze stranaka ekstremne desnice i ruske vlade, što predstavlja "prijetnju temeljnim vrijednostima Europske unije", te se osuđuje ruska podrška autoritarnim režimima u Sjevernoj Koreji, Iranu, Venezueli, Siriji, Kubi, Nikaragvi itd.
