'Fosfatne stijene formirale su se tek povremeno u geološkoj povijesti', piše Papineau i ističe da je očito 'da se njihovo pojavljivanje podudara s globalnim biokemijskim promjenama i značajnim skokovima u biološkoj evoluciji'.

U svojem istraživanju Papineau je analizirao fosfatne naslage koje su se formirale u geološkom razdoblju poznatom kao proterozoik, koje je počelo prije 2,5 milijardi godina i završilo prije otprilike 540 milijuna godina.

'Taj je period bio od ključnog značaja za povijest Zemlje jer više neovisnih dokaza pokazuje da je za njegova početka i kraja količina kisika značajno porasla', objasnio je autor studije. Atmosfera je prije toga bila puna metana i bila je organske boje. 'Dakle, tada je nebo prvi put doslovno počelo dobivati današnju plavu boju.'

Za vrijeme proterozoika razine kisika u atmosferi porasle su u dva navrata - prvi put u razdoblju između 2,5 i 2 milijarde godina, u vrijeme tzv. velike oksidacije, kada je količina kisika od tragova narasla na oko značajnih 10 posto današnjih vrijednosti. U to su se vrijeme jednostanični organizmi znatno povećali, a u njima su se razvile stanične strukture – organele poznate kao mitohondriji koje uz pomoć kisika stvaraju energiju (u obliku adenozin trifosfata).

Druga faza porasta razina kisika zabilježena je u slojevima starim između jedne milijarde i 540 milijuna godina, kada su one poprimile današnje vrijednosti. U tom su razdoblju nastali najstariji višestanični organizmi, a također se dogodila i tzv. kambrijska eksplozija koju karakterizira spektakularan porast broja raznovrsnih fosila.

Papineau je otkrio da se te faze promjena atmosfere vremenski podudaraju s velikim taloženjem fosfata, dijeljenjem kontinenata i taloženjem glacijalnih naslaga. Klimatske promjene i pucanje tla vjerojatno su pokrenuli veliko ispiranje fosfata s površine u oceane. Ovaj proces sličan je današnjem ispiranju umjetnih gnojiva u mora koje uzrokuje pretjerano cvjetanje algi.

'Danas se to vrlo ubrzano zbiva zahvaljujući djelovanju ljudi', kaže Papineau i upozorava da će i suvremene promjene imati snažan utjecaj na evoluciju. 'Novim, složenim oblicima života trebat će milijuni i deseci milijuna godina da se prilagode. U međuvremenu ćemo se možda suočiti sa značajnim izumiranjem uzrokovanim brzim promjenama koje smo izazvali.'