Metsola je naglasila kako će EP podržati ne samo hrvatski ulazak u euro zonu, nego i u Schengen, za koji je Hrvatska, naglasila je, potpuno spremna. To je važna poruka jer u EP-u se najčešće čuju kritike na račun hrvatske spremnosti na poštivanje temeljnih ljudskih prava pri čuvanju vanjske granice EU, prenosi Večernji list.

Hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je u obraćanju Europskom parlamentu da će Vijeće EU-a sljedeći tjedan poslati prijedlog odluke o ulasku Hrvatske u šengenski prostor i odluka o ulasku 1. siječnja mogla bi biti donesena najesen.

'Sljedeći tjedan Vijeće EU-a poslat će formalni prijedlog o ulasku Hrvatske u šengen u Europski parlament', rekao je Plenković u govoru na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.

Odluku o ulasku u šengen donosi Vijeće EU-a jednoglasno, a postupak zahtijeva traženje mišljenja Europskog parlamenta prije donošenja konačne odluke.

Plenković je izrazio nadu da će Parlament brzo izglasati svoje mišljenje o tom prijedlogu te da će najesen, za vrijeme češkog predsjedanja, biti donesena konačna odluka o ulasku Hrvatske u šengen.

Tako bi Hrvatska od početka 2023. godine mogla postati članicom dubljih integracija unutar EU-a, to jest europodručja i šengena.

U svome je govoru premijer Plenković rekao kako Hrvati razumiju Ukrajinu jer: 'Hrvatska je također bila žrtva agresije, u to vrijeme velikosrpske politike Miloševićevog režima', rekao je Plenković i dodao kako postoje paralele i u ruskom negiranju samog identiteta Ukrajine i Ukrajinaca kao naroda, te u “gotovo nevjerojatnom narativu o denacifikaciji Ukrajine”.

'Slično kao i u agresiji na Hrvatsku, i kad je riječ o identitetu i denacifikaciji', zaključio je premijer.

Govorio je i o BiH. 'Uvijek smo bili i za davanje statusa kandidata BiH jer smatramo da ova zemlja ne bi smjela biti zadnji vagon na vlaku zapadnog Balkana koji ide prema EU. To bi bila povijesna nepravda. Mi smo jedna država koja potiče članstvo BiH u EU. Želimo hitnu soluciju za promjenu izbornog zakona koje bi omogućile pravedne izbore u BiH', kazao je Plenković dodajući da ih svim srcem podupiru u europskoj budućnosti.

'Ucjenjivanje je vrlo loša politika, mi smo bili žrtva ucjenjvianja prije ulaska u EU, to ne volimo. Uvijek zagovaramo dobre argumente i dogovor s partnerima. Primjetio sam da mnoge članice su malo suzdržane. Ne znaju koja je matematika i kalkulacija glasanja u Vijeću', rekao je Plenković.

Osvrćući se na prijedloge o ukidanju jednoglasnog odlučivanja u Vijeću EU-a, što je jedan od zaključaka Konferencije o budućnosti Europe, Plenković je rekao da se golema većina, 97, 98 posto odluka donose jednoglasno, ali da u nekim pitanjima države članice imaju različite pozicije oko kojih se može naći kompromis.

Pritom je osudio korištenje konsenzusa za ucjenu i uvjetovanje.“Ucjene i uvjetovanje vrlo su loša politika, uvijek smo se zalagali za kompromise na temelju argumenata”,rekao je Plenković.

U raspravi je jedan zastupnik kritizirao Hrvatsku zbog “nasilnog vraćanja migranata”. Plenković je odgovorio da se svaki prigovor na ponašanje hrvatske granične policije provjerava, da je uspostavljen neovisni nadzorni mehanizam, koji bi sljedeći tjedan trebao objaviti izvješće o postupanjima na granici.

“Otvoreni smo za sve argumente i spremni odgovoriti na sva pitanja”, rekao je Plenković, ističući činjenicu da je Hrvatska odbila podizati žicu ili ograde na granicama.

Slovenski liberalni zastupnik Klemen Grošelj kritizirao je hrvatski pristup prema Bosni i Hercegovini, nazvavši nacionalističkom politikom inzistiranje na promjeni izbornog zakona.

Plenković je odgovorio da je prema Daytonskom mirovnom sporazumu BiH uspostavljena kao jedna država s dva entiteta i tri konstitutivna naroda i da inzistiranje na tome da se poštuju te temeljne odredbe ne može biti nacionalizam.