"Ako se Vlada odluči za taj oblik suzbijanja pandemije (lockdown), i mi bismo se morali okrenuti ka takvom rješenju, no još je puno više elemenata koji govore u prilog nastavka održavanja nastave u školama. Mislim da smo do sada uspjeli sustav držati pod dobrim nadzorom.

Broj djece zaražene virusom nam se povećava u odnosu na ono što je bilo prije dva ili tri tjedna, jer trend bolesne djece otprilike prati i broj zaraženih u općoj populaciji. No to je na razini na nepunih 0,2 posto na nacionalnoj razini. Najteža situacija je u Zagrebu, jer je tu velika koncentracija i učenika i škola. U Zagrebu je broj u skladu s većim brojem zaraženih u Zagrebu, ali ne prelazi postotak od 0,2", rekao je Radovan Fuchs za N1.

Kazao je kako se odluka o obliku provođenja nastave na nacionalnoj razini može donositi samo ako se odluči da svi prijeđu na C model.

Najviše zaraženih ima među srednjoškolcima

"Epidemiološke službe dobro drže situaciju pod kontrolom. U pojedinim slučajevima kada nemaju baš osjećaj treba li ići u rigoroznije mjere, konzultiraju se s nama, jer mi znamo što se događa na razini zemlje. Ponekad mi pozovemo osnivače i s njima razgovaramo o donošenju odluka. Sada se svi ponašaju odgovorno.

Najmanji broj je zaražene djece od nula do šest godina. Najviše zaraženih je u srednjim školama. Pristup razrednoj nastavi u osnovnoj školi je dobar. Starija djeca koja se više kreću i više komuniciraju van škola u postotku su ovih 1000 i nešto pozitivnih na razini cijele zemlje.

Imamo škole koje su prešle na varijantu da djeca od prvog do četvrtog dolaze na nastavu, a od petog do osmog su online, u školama gdje je situacija oko mogućeg širenja virusa bila sumnjiva. Neke škole koje su ušle u stroži režim nastave iz njega izlaze i vraćaju se normalnom funkcioniranju. MIOC je 14 dana bio zatvoren zbog većeg broja zaraženih učenika i zaposlenika. No s MIOC-em, koji je već dva tjedna izvan fizičke nastave, isti prostor koristi i Gornjogradska gimnazija u drugoj smjeni, a u toj školi nismo imali još ni jedan slučaj", rekao je ministar.

Nema smanjivanja plaća

Proračun u 2020. je nešto malo viši za Ministarstvo znanosti, ali na nivou ovogodišnjeg, rekao je.

"Ključ je da smanjivanja plaća u sustavu obrazovanja i znanosti neće biti. Zaostatci za koje se Sindikat borio su iz ranijih godina o kojima Sindikati sada dižu tužbe, a to je predmet razgovora i Ministarstva obrazovanja i drugih Ministarstava. Moramo sačekati i vidjeti koji su tu sljedeći potezi", rekao je.

Ministarstvo priprema ambiciozne programe

Kazao je i kako su pri kraju finaliziranja dvaju dokumenata, Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine te Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

"Ministarstvo je pripremilo ambiciozne programe, reformske procese za koje je potreban novac, koji uključuje i direktne investicije - izgradnju škola i dvorana tamo gdje oni nedostaju. Oko 40 posto škola u Hrvatskoj još uvijek radi u dvije smjene, a cilj je da sve škole pređu u rad u jednoj smjeni, kako bi se omogućio cjelodnevni boravak u školama. Školske dvorane gledamo kao učionice u kojima se odvija nastava fizičke kulture.

I u sustavu visokog obrazovanja predviđena su određena ulaganja, ali i u području znanosti i tehnologije. Iz prethodnih dokumenata je segment izgradnje određenih objekata, poput studentskih i đačkih domova ispao, ali ovdje će to biti sadržano u programu.

Nada se rješenju situacije na FFZG-u

Često se slušalo kako je evaluacija jednog znanstvenog projekta odvija predugo, ali to se ne bi trebalo događati. Postupci javne nabave određenih komponenata - i to ćemo pokušati nešto riješiti, no tu je i Zakon o javnoj nabavi. Ipak, mora se ozbiljno paziti da ne dođe do zloupotrebe nekog pristupa", rekao je ministar.

Što se tiče krize na Filozofskom fakultetu, kazao je kako se nada da će se ona uskoro riješiti na zadovoljstvo svih uključenih strana.

"Ne znam koliko prostora postoji da se jedan ovakav događaj otegne, jer komunikacija između djelatnika i zaposlenika i Rektorata ne pokazuje tendenciju smirivanja u ovom času. Rješenje tog problema nalazi se na Senatu u Rektoratu Sveučilišta. Nadam se da će se na zadovoljstvo svih uskoro pronaći rješenje", rekao je.

Sveučilišna knjižnica - kongresni centar

Iz NSK se žale da će korištenje njihovih prostora od strane Vlade utjecati na njihov rad.

"Do mene to nije došlo, ali mislim da je dobro da se dvorana koja je uređena za potrebe predsjedanja koristi kontinuirano, a posebno za vrijeme pandemije, jer je moguće osigurati distancu od dva metra. Mislim da je dobra odluka premijera da se sjednice Vlade tamo održavaju. Mislim da nije velik broj konferencija koji se sada održavaju, pa je moguće tamo održavati sjednice Vlade", zaključio je Fuchs.