Unatoč globalnoj ekonomskoj krizi, svijet je sretnije mjesto nego što je bio prije financijske krize. To je zaključak istraživanja koje je proveo Ipsos na 19.000 odraslih osoba u 24 zemlje. 77 posto ispitanika opisuje sebe kao sretne, što je za tri posto više nego 2007. kada još nije ni bilo krize. Čak 22 posto ispitanika sebe opisuje kao vrlo sretnu osobu, što je još važnije, kaže John Wright iz Ipsosa, piše The Economist
Sve ovakve ankete dolaze s upozorenjem. Razina sreće je subjektivna stvar i za svakoga znači nešto drugo. Ipsosova anketa nije striktno usporediva s onima koja ispituju 'dobrobit' (kao što je Gallupova) ili 'životno zadovoljstvo' (istraživanje World
Valuesa), tako da je teško provjeriti valjanost zaključaka. Statistička pogreška je dosta široka, plus ili minus 3,1 za većinu zemalja. Ipak, Ipsos je provodio ovu anketu redovito pet godina, a brojke su se pokazale prilično vjerodostojnima tijekom tog vremena, a ne mahnito volatilnima, piše The Economist.
Na temelju anketa moguće je izvesti dva zaključka. Velika, brzorastuća tržišta u nastajanju ne dijele pesimizam bogatih industrijaliziranih zemalja. Ionako velika 'vrlo sretna' skupina porasla je za 16 posto u Turskoj, deset u Meksiku i pet u Indiji. Čak je i pesimizam bogatih zemalja neujednačen. Udio 'vrlo sretnih' ljudi porastao je za šest posto u Japanu, zemlji koja prkosi cunamiju i nuklearnoj nesreći. No, porast globalne bijede ne objašnjava sve: najveći padovi dogodili su se i na velikim tržištima u nastajanju, u Indoneziji, Brazilu i Rusiji.
Načelo političke znanosti je da razina sreće raste s bogatstvom i obično stagnira kada BDP zemlje dosegne oko 25.000 dolara godišnje.
Ali Ipsos studija pokazuje da najviša razina sreće nije u bogatim zemljama, kao što se moglo očekivati, već u siromašnima i onima sa srednjim dohotkom, osobito u Indoneziji, Indiji i Meksiku. U bogatim zemljama indeks sreće varira od natprosječnog - 28 posto Australaca i Amerikanaca tvrde da su vrlo sretni, do iznimno niskog. Podaci za Italiju i Španjolsku bili su 13 posto i 11 posto. Važno je napomenuti da Grčka nije bila u uzorku. Većina Europljana nesretnija je od svjetskog prosjeka. Dakle, razina prihoda je, ako ništa drugo, obrnuto proporcionalna od sreće. Percipirana sreća ne ovisi o materijalnom bogatstvu, zaključio je The Economist.
