Mladi su jasni: posao je samo posao, a lojalnost kompaniji pada im u drugi plan. Generacija Z polako mijenja radnu strukturu, odnos prema poslu i poslodavcu, a glavna im je briga cifra koja na početku svakog mjeseca sjeda na njihov tekući račun
Mladi su se izjasnili i teško da će nešto promijeniti njihovo mišljenje, a za CNBC su jasno poručili da se lojalnost jednostavno ne isplati. Radnik je vrijedan samo dok ga poslodavac vidi kao takvog, a ono što naglašavaju kao najbitnije to je da zaposlenici moraju prvenstveno biti svjesni svoje vrijednosti - ako poslodavac nema što pružiti zauzvrat, jednostavno nije vrijedan ostanka.
Prioriteti se mijenjaju
Mladima je bitno da uče, napreduju i, naravno, zarađuju. Prije četrdeset godina ljudi su bili zahvalni na poslu koji su imali i na tome što uopće zarađuju, a danas je situacija drugačija. S obzirom na to da posla ima napretek, ljudi mogu birati čime će se baviti i za koga će raditi, a život je skup i jedna plaća više nije dovoljna za normalan život koji uključuje troškove poput režija, najma i hrane, dok se o kupnji vlastite nekretnine ne može ni razmišljati.
Mladi sve to zamjećuju i u želji da se osamostale streme nečemu boljem, a ako to znači često mijenjati posao, njima to ne predstavlja nikakav problem. Prioritet više nije grijati jedan te isti stolac na istom poslu svaki dan do mirovine jer je, eto, poslodavac 'jako guba lik', pa čak i ako treba ostati nešto dodatno napraviti poslije radnog vremena, iako to dodatno vrijeme uopće nije plaćeno, nema veze, rado, jer ipak se radi o lojalnosti šefu, a šefa se nikako ne smije razočarati.
Generacija Z i za to ima odgovor, a to je jedno veliko - nema šanse! Njima je prioritet osobna sreća i zdravo radno okruženje koje podrazumijeva ravnotežu između privatnog i poslovnog života, a ako poslodavac kojim slučajem želi nešto više, onda mora više i ponuditi.
Isplati li se lojalnost?
Dok će neki reći - da, drugi će reći - ne, a istina je da su zaposlenici koji mijenjaju posao vjerojatno i bolje plaćeni. Imaju više iskustva na različitim područjima u različitim ili srodnim firmama, znaju što zaslužuju, što žele ili ne žele pa se ne boje pregovarati, no one starije često brine mirovina.
Jednako kao što se u ovakvim ekonomskim okolnostima od plaće ne može puno toga, još se manje može od mirovine. Stoga je mladima potpuno suludo promatrati neku kompaniju kao svoju djecu koja će se o vama, ako budete lojalni i pristojni, brinuti dok vas smrt ne rastavi. Osim toga, mijenjanje posla u ranoj fazi karijere može dati kandidatima prednost jer se često pridružuju drugim poslodavcima s većom odgovornošću, željom i boljom perspektivom.
Mlađe generacije redefiniraju korporativnu kulturu
No s čestim mijenjanjem radne okoline treba biti oprezan. Mladima nitko neće zamjeriti to što traže mjesto na kojem će se skrasiti, a seniori i oni na višim pozicijama ipak bi trebali biti lojalniji i više gravitirati prema kompaniji za koju rade.
Ako želite istražiti sve puteve i puteljke svoje karijere prije promjene posla treba dobro razmotriti važne prednosti i nedostatke, ali ako prečesto mijenjate radno okruženje, poslodavac vas može smatrati rizičnim zaposlenikom. Mogao bi zaključiti da se na takvu osobu ne može računati, što bi ga automatski odbilo od ulaganja u nju ili uopće zapošljavanja.
U svijetu u kojem mlađe generacije redefiniraju korporativnu kulturu odbacujući lojalnost tvrtke mogu zadržati svoje najbolje mlade radnike tako da im se prilagode po pitanju pružanja konkretne naknade, nudeći im fleksibilnost i poštujući njihove granice. Njihovi mladi zaposlenici uzvratit će im boljim, kvalitetnijim i uspješnijim obavljanjem radnih zadataka redajući poslovne uspjehe za firmu, a kada su zaposlenici zadovoljni, poslodavac će biti još zadovoljniji.