Najopsežnija studija koja je dosad napravljena istražila je djelovanje GMO-a u 29 godina i usporedila podatke o zdravlju životinja prije uvođenja i nakon uvođenja GM proizvoda u prehranu stoke i peradi. Rezultati su pokazali da je zdravlje životinja hranjenih GMO-ima isto kao i onih hranjenih konvencionalnim proizvodima te da GMO-i ne ostavljaju nikakve tragove modificiranih gena, DNK ili proteina u njihovim organizmima.

Istraživanje, objavljeno u časopisu Journal of Animal Science, koje je vodila Alison Van Eenennaam sa Sveučilišta u Kaliforniji, analiziralo je podatke prikupljene na uzorku većem od 100 milijardi životinja.

Genetski modificirani usjevi uvedeni su u poljoprivredu 1996. Danas je u SAD-u odobrena upotreba 19 različitih vrsta genetskih modificiranih biljaka, među kojima su djetelina, soja, pamuk, šećerna repa i kanola. U studiju su bili uključeni podaci o zdravlju životinja još od 1983, dakle prije uvođenja GMO-a, pa sve do 2011.

Životinje poput krava, svinja, koza i peradi trenutno konzumiraju između 70 i 90 posto genetski modificirane biljne hrane. Samo u SAD-u godišnje se uzgoji oko devet milijardi životinja, od kojih 95 posto konzumira genetski modificirane sastojke.

'Studije kontinuirano pokazuju da se mlijeko, meso i jaja životinja koje su hranjene GMO-ima ne razlikuje od proizvoda koji se dobivaju od životinja na konvencionalnoj hrani', rekla je Van Eenennaam.

Sada kada stiže druga generacija GMO-a, prilagođenih upravo za proizvodnju stočne hrane (prva generacija GMO-a bila je modificirana kako bi bila otpornija na štetočine), javlja se potreba da se usklade zakonski standardi u svijetu, smatra američka znanstvenica.

'Podaci prikupljeni o tovljenim pilićima najuvjerljiviji su jer smo istražili oko devet milijardi komada peradi koja se uglavnom hranila GM usjevima', rekla je Van Eenennaam i dodala: 'Zabilježili smo poboljšanje u omjeru tova u odnosu na količinu hrane te skraćeno vrijeme izlaska na tržište, što, među ostalim, pokazuje da GM biljke nisu imale nikakav negativan učinak na zdravlje peradi.'

Mutirani geni ne djeluju i ne ostavljaju tragove

U svojoj studiji autori, među ostalim, odgovaraju na uobičajene strahove kritičara koji vjeruju da bi promjene gena biljaka mogle uzrokovati rak.

'Budući da su DNK i proteini biljaka normalni sastojci hrane koja se probavlja, u mlijeku, mesu ili jajima životinja hranjenih GMO-ima ne postoje mjerljivi tragovi GM komponenata', tumače autori u izviješću.

U novoj studiji posebno se ističe analiza niza višegeneracijskih istraživanja koja su ispitivala dugoročne učinke GM kukuruza MON810 koji stvara insekticidne proteine Cry1Ab iz Bacillus thuringiensis, čiji je uzgoj dozvoljen i u Europi. Autori su u analizi, među ostalim, uključili njemačke studije na kravama muzarama te irske na svinjama provedene od 2010. do 2013. Rezultati ovih studija pokazali su da po sastavu i nutritivnim vrijednostima GM kukuruz nije ni po čemu bio inferioran konvencionalnom te da njegova konzumacija nije imala nikakve dugoročno štetne efekte. Patologija i funkcija organa bila je istovjetna kod životinja koje su hranjene GM hranom kao kod onih koje su hranjene konvencionalnom, a također nisu otkriveni nikakvi štetni učinci na morfologiju ili mikrobiotu crijeva. Osim toga, nisu pronađena nikakva antitijela na protein Cry1Ab u krvi, što znači da GM kukuruz nije uzrokovao nikakve alergijske reakcije. U krvi i tkivima životinja također nisu pronađeni proteini Cry1Ab ni geni za ovaj protein. To znači da DNK i proteini kukuruza nisu izašli iz probavnog sustava u druga tkiva.

Konvencionalna hrana može biti otrovna, a ne prolazi provjere

Globalno su zemlje koje uzgajaju GE kukuruz i soju ujedno najveći izvoznici hrane. Prema Van Eenennaam, to će uskoro postati problem jer će asimetrični zakoni u zemljama izvoznicama i uvoznicama uzrokovati poteškoće u trgovini. Američka znanstvenica smatra da bi stoga trebalo usuglasiti zakone na temelju znanstvenih rezultata kako ovim područjem ne bi dominirale znanstveno neutemeljene, politički motivirane agende.

Među ostalim autori ističu da je u posljednjih 20 godina U.S. Food and Drug Administration utvrdila da je svih 148 genetskih transformacija koje je agencija analizirala rezultiralo biljkama ekvivalentnim konvencionalnima. Slično su utvrdili i japanski stručnjaci za 189 genetskih transformacija.

Van Eenennaam upozorava da biljke koje su razvijene uobičajenim promjenama gena, kao što je primjerice mutageneza zračenjem, uopće ne prolaze kroz proces sigurnosne provjere prije nego što se plasiraju na tržište mada je bilo slučajeva koji su pokazali da konvencionalni sojevi nisu bili dobri za konzumaciju. Jedan od takvih primjera su određene vrste krumpira kod kojih je konvencionalnom metodom količina otrova glikoalkaloida alfa-solanina nehotično povećana preko dopustivih razina tako da su morale biti povučene s američkih i švedskih tržišta.

Autori stoga smatraju da bi svi novi sojevi, bili stvoreni konvencionalnim metodama, bilo genetskom manipulacijom, trebali prolaziti kroz slične procedure provjere.