'Ako u Hrvatskoj postoji tema koja će potaknuti vatrenu raspravu, onda je to golf', konstatira novinar Guy Norton u svojem tekstu pod naslovom 'Seeing red over green light for golf in Croatia', u kojemu piše da je golf u Hrvata stavljen u poziciju 'najmračnijeg zla globalnog kapitalizma'. Protivnici oko 90 predloženih golf igrališta u Hrvatskoj smatraju da je golf samo sredstvo za sumnjive investitore da nanesu dugoročnu štetu okolini za malo kratkotrajne zarade, piše Financial Times.

S druge strane su pak oni koji smatraju da bi golf predstavljao očajnički potrebne strane investicije i ponudio nešto novo u hrvatskom turizmu, zasad ograničen na 'sunce i more' u ljetnim mjesecima.

Financial Times navodi da je 2011. poznata ekološka udruga Zelena akcija opisala Zakon o golfu 'neustavnim, ohrabrujućim za korupciju i uništavanje okoliša', a ankete pak pokazuju da su dvije trećine ispitanih protiv veće gradnje golf terena. Tri godine kasnije nastavlja se bitka oko golfa, ovaj put zbog izmjena Zakona o šumama, koji za aktiviste Zelene akcije 'predstavlja način da se kroz stražnja vrata u zakonodavstvo uguraju dijelovi Zakona o golfu koji su proglašeni neustavnim'. Jagoda Munić iz Zelene akcije ističe da su predložene izmjene zakona 'izuzetno štetne za budućnost hrvatskih šuma'.

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina pak objašnjava da je cilj izmjena zakona 'ubrzati administrativne procedure' kako bi se 'privukli novi investitori s visokokvalitetnim projektima', što podrazumijeva 'povećanu ekonomsku aktivnost i nova radna mjesta'. Ukratko, za aktualnu Vladu golf je pitanje ekonomskog oporavka države koja ulazi u šestu godinu recesije. Opozicija je pak istaknula da bi izmjene zakona mogle biti neustavne i da se njima 'Vlada želi upucati u nogu'.

Najkontroverzniji je projekt onaj u Dubrovniku, čija se vrijednost procjenjuje na više od milijarde eura i predstavlja 'najveću greenfield investiciju u Hrvatskoj'. Projekt je predstavljen 2006, no nakon toga su uslijedila pravosudna natezanja. Uz golf terene trebao bi imati akademiju golfa pod vodstvom australskog šampiona Grega Normana te 400 apartmana, 240 vila i dva hotela s pet zvjezdica, a sve će biti smješteno na Srđu, brdu iznad Dubrovnika, 'vodeće turističke destinacije u Hrvatskoj'.

Aktivisti su protiv ovog projekta pokrenuli i lokalni referendum koji nije okupio 50 posto registriranih glasača da bi bio regularan. Prema izjavama aktivista Zelene akcije, golf na Srđu će 'trećinu dubrovačke javne površine pretvoriti u privatnu, a neće donijeti značajne financijske koristi za lokalno stanovništvo'. No zato golf na Srđu podržava gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić, ističući da će tako biti stvoreno 500 redovitih i 500 sezonskih poslova.

U svakom slučaju, ove godine bi izgradnja golf terena i svega im pripadajućega trebala konačno početi na Srđu.