Otvarajući konferenciju 'Pametni znaju čemu služi izvoz' časopisa Lider, istaknula je kako se u Hrvatskoj često mijenjaju prioriteti - jedne se godine govori o investicijama, druge o štednji, treće o stabilizaciji, a onda o izvozu.

Ne tako davno u javnom se prostoru govorilo da je izvoz unutarnji problem svake tvrtke, a ne pitanje za državu. Danas je, pak, izvoz, kao važan element gospodarske aktivnosti, sveden tek na zakašnjelu matematiku i bilježenje novog trgovinskog deficita, rekla je te poručila kako od pasivnih promatrača i statističara moramo krenuti ka stvaranju preduvjeta za razvoj izvozno orijentirane tržišne ekonomije.

'Cjelokupni dosadašnji gospodarski razvoj Hrvatske temeljio se na krivim postavkama kojima smo povisili uvoz, snizili konkurentnost proizvodnog dijela gospodarstva, a pritom se zadužili i na razini države i pojedinca', ocijenila je predsjednica te dodala da je to do ruba propasti dovelo velik broj proizvodnih i izvoznih kapaciteta države.

'Potezi koji su se desetljećima vukli bili su u velikoj mjeri promašeni i kratkovidni. Vrijeme nam je pronaći minimum nacionalnog suglasja kako bismo se dogovorili oko temeljnih društvenih vrijednosti iz kojih će se potaknuti i razvijati one aktivnosti i sektori koji će osigurati nova radna mjesta i kontinuiran i održiv gospodarski razvoj', poručila je Grabar-Kitarović.

Pritom je podsjetila kako tek 13 posto hrvatskih poduzeća izvozi, ali da te tvrtke zapošljavaju polovicu zaposlenih u svim poduzećima te ostvaruje 65 posto ukupnih prihoda od prodaje i približno 70 posto svih ulaganja u razvoj.

Ukupni izvozni potencijal države, naglasila je Grabar-Kitarović, može se ostvariti kombiniranjem dva modela - organskog razvoja postojećih tvrtki i privlačenja izvozno orijentiranih greenfield izravnih inozemnih ulaganja.

Govoreći, pak, o industriji temeljenoj na znanju, sektorima vezanim uz istraživanje i razvoj, informatiku, tehnička znanja i kreativnost, ponovno je upozorila na sve veći odlazak mladih i kreativnih ljudi u inozemstvo.

'Žalosno je za jednu državu da obrazuje takve kadrove, a potom ih izvozi. Taj izvoz ne podržavam', kazala je Grabar-Kitarović te naglasila da se odlazak ljudima ne može ograničiti, ali se mora stvoriti okruženje koje će ih motivirati na ostanak.

Takvo je okruženje u svom uvodnom obraćanju ocrtao Mislav Grgić, dekan zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER), koji je bio domaćin konferencije. Taj je fakultet, istaknuo je, od 2009. do 2014. povukao 16 milijuna eura iz fondova Europske unije kroz stotinjak projekata te je u tom razdoblju bio nositelj čak 40 posto svih projekata tehničke znanosti u Hrvatskoj.

Uz provedbu vrijednih projekata, tim je novcem financirana i nabava značajne istraživačke opreme, ali i zapošljavanje - taj fakultet samofinancira čak 130, odnosno četvrtinu svojih zaposlenika novcem dobiven za projekte te godišnje u državni proračun tako uplati oko milijun eura, istaknuo je Grgić.

'FER od Vlade te od resornog, a i drugih ministarstava očekuje da dosljedno stimulira izvoznike te među njih uključi i sveučilišta i fakultete, odnosno one istraživačke skupine koje ostvaruju izvoz znanja i proizvoda', kazao je Grgić.

Pritom je iznio primjer Norveške, u kojoj se svaki euro dobiven za znanstvene projekte iz EU fondova stimulira s jednim eurom, rekavši da bi se slično trebali poticati i hrvatski projekti koji prođu rigorozne znanstvene evaluacije.

Podršku državnih, ali i gradskih vlasti zatražio je i u realizaciji FER-ovog kapitalnog projekta, izgradnji Inovacijskog centra, jer će se kroz njega stvarati inovacije na strateškim područjima za gospodarski i društveni razvoj, odnosno IT-a, energetike, robotike, transporta, biomedicine i tehnologije naprednih komponenata.