Ubojstvo Branka Mijića, kojega je u centru Zagreba, u zlatarnici Zagreb na Cvjetnom trgu prije nekoliko dana hicima iz pištolja usmrtio djelatnik zlatarnice Ivica Ivanda, samo je posljednji u nizu slučajeva u kojima se dužnici, ne mogavši izdržati sve veći pritisak i prijetnje kamatara radi vraćanja duga, odlučuju na to da sami uzmu stvari u svoje ruke i 'riješe' svoj problem
Pitanje koje se opravdano postavlja nakon svake ovakve situacije jest čini li policija dovoljno da razotkrije lihvare, koji nerijetko do propasti dovode čitave obitelji.
Prema službenim statistikama MUP-a, u 2007. prijavljeno je 25 slučajeva lihvarskih ugovora, od čega samo jedan nije riješen, dok su u 2008. policiji prijavljena 32 takva djela i sva su riješena.
Ali, da je statistika varljiva stvar i da je takvih slučajeva puno više, govore i riječi jednog iskusnoga splitskog policijskog operativca koji kaže da je u otkrivanju takvih kaznenih djela nužna i ključna suradnja žrtve s policijom. No žrtve se vrlo rijetko odlučuju na prijavu policiji.
'Većinu onih koji postanu žrtve lihvara strah od moguće odmazde sprečava da sve prijave policiji. A nerijetko ima i onih koji su se prije bavili nekim nelegalnim poslom, pa se boje da bi se to tijekom istrage moglo otkriti. Veliki problem kod nas je to što su se ljudi, koji danas imaju novac, prije rata bavili kriminalom i tako su došli do 'love'. Danas su 'ugledni poduzetnici' i u situaciji da mogu utjecati na funkcioniranje pravne države', ispričao je za Slobodnu Dalmaciju splitski policajac.
Saborski zastupnik Dragutin Lesar na svom blogu je napisao članak u kojem problematizira problem lihvarenja i koji vrlo dobro pokazuje zašto je država nemoćna u obračunu s kamatarima.
'Posuđivanje novca fizičke osobe fizičkoj osobi u Hrvatskoj nije protuzakonito. Da biste se bavili kamatarenjem u Hrvatskoj, ne trebate osnovati nikakav obrt, štedionicu ili zadrugu, ne daj Bože banku. Ne morate imati nikakve dozvole, suglasnosti, uvjerenja.'
Samo u 2006. država je izgubila barem 500 milijuna kuna na osnovi neubranog poreza na dohodak od lihvara. Ministar Šuker nemoćno sliježe ramenima.
A što radi njegova financijska policija? Tvrdi da do tih kamatara ne može doći. Pa kako onda do njih dolaze građani? Samo slijede brojeve mobitela na oglasima koji vrište sa svih strana.
U ugovorima tih lihvarskih kredita upisane su kamate ne veće od onih koje su kao maksimalne utvrđene u Zakonu o kamatama. Lihvarska kamata skrivena je u glavnici. Posude vam 10, a u ugovor upišu 11 ili 12 tisuća eura. Na to ide zakonska kamata i sve je u redu.
'U slučaju da ne vraćate kredit, tužit će vas sudu. I dobiti sve sporove... jer radi se o hipotekarnim kreditima. Sudski sporovi po hipotekarnim kreditima traju dva do tri mjeseca. I uvijek su presude u korist lihvara', zaključuje Lesar.
