Kritizirao je i činjenicu da će Vladinim prijedlogom poreznog rasterećenja, plaće rasti samo za 20-tak tisuća najbolje plaćenih u državi, dakle onih čija neto plaća prelazi 18 tisuća kuna, uglavnom menadžera i članova uprava tvrtki.

Naime, iako pompozno najavljivana, rekao je Branko Grčić u petak na konferenciji za novinare u Splitu, Vladina porezna reforma na kraju se svela tek na „puno galame nizašto“ jer većinu ovih mjera, građani neće stvarno osjetiti.

Istaknuo je kako je glavni problem u tome što, iako je to Vlada obećavala, ona neće rezultirati poreznim rasterećenjem plaća na način da će doći do stvarnog i osjetnog porasta plaća većem broju hrvatskih građana, a posebno ne onima lošijeg imovnog stanja kao ni onima koji su izloženi emigracijskim pritiscima poput liječnika, informatičara i slično.

Obratio je pozornost i na planirano povećanje doprinosa za zdravstvo i upozorio kako će to zapravo u velikoj mjeri poništiti učinke poreznog rasterećenja jer se paralelno ukidaju doprinosi za zapošljavanje i ozljede na radu.

'No to povećavanje doprinosa za zdravstvo neće riješiti i dubinski problem zdravstvenog sustava koji je praktički pred kolapsom zbog ogromnih dugova i neprovođenja reformi', objasnio je Grčić te dodao kako se Vladino rasterećenje doprinosima na plaću svodi na svega 0,7 posto, odnosno značit će tek 60 kuna manje mjesečno opterećenje na prosječnu plaću.

Podržao je odluku Vlade koja je, barem zasad, odustala od smanjenja opće stope PDV-a, na čemu je SDP, kao i veći dio stručne i političke javnosti, u Hrvatskoj inzistirao te podsjetio da je Vlada je trebala predložiti smanjenje PDV-a u strateškim sektorima hrvatskog gospodarstva, u poljoprivredi i u sektoru turizma i ugostiteljstva po uzoru na druge europske zemlje, što je također bio prijedlog SDP-a.

'Osim što Hrvatska ima jednu od najviših stopa PDV-a u turizmu u Europi, Vlada sada predlaže novi udar na turistički sektor, ovaj put kroz povećanje paušalnog poreza kojim će dodatno opteretiti preko sto tisuća privatnih iznajmljivača', istaknuo je.

„Čudim se tom potezu Vlade jer ovo na što upozoravamo nisu puke tlapnje i nije politikanstvo, već su činjenice. Vjerujem da će na jesen Vlada ipak korigirati nešto od ovoga što su ponudili i da će podleći pritisku stručne javnosti i nekih koalicijskih partnera“, ustvrdio je Grčić.

Naveo je i kako je Vladino uvođenje međustope PDV-a od 13 posto na meso, ribu, voće i povrće, poželjna mjera za potporu sektoru poljoprivrede i proizvodnje hrane, no suprotno očekivanjima Vlade, nema jamstva da će doći i do značajnijeg smanjenja cijena tih proizvoda.

„Učinak te mjere ostat će, u najvećem dijelu, poduzetničkom sektoru i vjerojatno će se podijeliti između proizvođača i trgovaca, a s obzirom da je, primjerice, uvoz svinjskog mesa ili govedine na vrhu ljestvice uvoznih proizvoda u RH te da je uvoz voća i povrća veći od domaće proizvodnje, ta će mjera značiti potporu za uvoznike, što će predstavljati još veći pritisak na konkurentnost domaćih proizvođača“, zaključio je Grčić.

Na pitanje novinara hoće li koalicijski partneri vršiti pritisak na Vladu da se prihvate izmjene porezne reforme, Grčić je rekao kako će pritisak vršiti sigurno manji partneri u Vladi, poput primjerice Radimira Čačića koji je posljednjih dana također predlagao neke dobre mjere, dok za HNS ima dojam da su oni „sve spremni podržati“, samo da se održi status quo i da nastave biti dijelom ove neuspješne Vlade.

SDP je i ranije upozoravao da porezna reforma treba ići u smjeru povećanja plaća radnika i smanjenja ukupnih troškova rada te prema smanjenju obje stope oporezivanja dohotka, od 24 posto i 36 posto, jer bi to otvorilo prostor za rast plaća za oko 550 tisuća zaposlenih. Ukupan trošak iznosio bi 1,4 milijardi kuna, a ako se ne bi dirala opća stopa PDV-a, za to bi trebao i manji iznos novca, dok bi stopu PDV-a trebalo ciljano smanjivati u najuspješnijem dijelu hrvatskog gospodarstva – turizmu i ugostiteljstvu, što je uostalom i prijedlog stručne javnosti.