"Hrvatska je u posljednja tri desetljeća uložila šest puta više sredstava u razvoj cestovne infrastrukture od one željezničke. Po omjeru ulaganja u ceste i željeznicu Hrvatska je među najgorima u Europi. Sustavno i svjesno državna prometna politika učinila nas je ovisnicima o automobilima koji gutaju naftu i raspiruju klimatsku krizu", poručio je u utorak u priopćenju Greenpeace u Hrvatskoj.

Kažu kako je Studija koju je Greenpeace u središnjoj i istočnoj Europi (Greenpeace CEE) naručio od njemačkog Instituta Wuppertal i T3 Transportation Think Tanka, pokazala da se od 1995. godine mreža autocesta u Hrvatskoj povećala za čak 334 posto, dok se željeznička smanjila za četiri posto.

U razdoblju od 1995. do 2021. godine Hrvatska je uložila oko 13,3 milijarde eura u ceste, a svega 2,1 milijardu u željeznice. Kao rezultat, mreža autocesta se sa 302 kilometara u 1995. godini povećala na 1310 kilometara u 2020., što je osma najveća stopa rasta od svih analiziranih zemalja u Studiji (EU 27, Norveška, Švicarska i Velika Britanija).

Dosadašnji omjer ulaganja u ceste naspram željeznice je u Hrvatskoj četiri puta veći od europskog prosjeka. Promatrajući usporedive europske podatke u razdoblju od 1995. do 2018. godine, samo je Rumunjska imala lošiji omjer, ističe se u priopćenju.

Osim što je smanjena hrvatska željeznička mreža, u Greenpeaceu kažu kako je pet željezničkih linija ukupne dužine 118 kilometara zatvoreno za prijevoz putnika, a zatvoreno je i 28 željezničkih postaja, čime je tisućama ljudi onemogućen pristup željeznici.

Ovo je Izvješće, kažu u priopćenju, tragičan podsjetnik na izgubljena desetljeća klimatskih mjera u prometnom sustavu koji je odgovoran za gotovo trećinu emisija stakleničkih plinova u EU.

Iz Greenpeacea u Hrvatskoj pozvali su Vladu da financijske prioritete prebaci s cesta na željeznicu te uloži znatnija sredstva u nadogradnju i modernizaciju željezničke infrastrukture kako bi željeznica postala dostupna alternativa cestovnom prijevozu te kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova.