Ministri vanjskih poslova zemalja članica Europske unije zatražili su u ponedjeljak oslobađanje Alekseja Navaljnog i osudile uporabu policijske sile protiv prosvjednika u Rusiji koji su tražili njegovo puštanje na slobodu.
"Izrazili smo nezadovoljstvo i zabrinutost zbog eskalacije prosvjeda i masovnih uhićenja te zatražili da se Navaljni odmah pusti iz pritvora", izjavio je nakon sastanka hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.
Aleksej Navaljni, najveći kritičar ruskog predsjednika Vladimira Putina, uhićen je odmah po povratku iz Njemačke, gdje se liječio nakon što je bio otrovan nervnim otrovom u kolovozu prošle godine.
Baltičke zemlje, Italija i Rumunjska zatražile su uvođenje sankcija protiv ruskih dužnosnika kao odgovor na pritvaranje Alekseja Navaljnog, ali je na sastanku odlučeno da se sačeka što će odlučiti sud u Moskvi.
"Odlučili smo danas sačekati odluku suda i vidjeti hoće li Navaljni biti oslobođen nakon 30 dana" na koliko mu je određen pritvor, izjavio je njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas.
Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell najavio je da će sljedeći tjedan putovati u Moskvu te da će tražiti oslobađanje demonstranata i Navaljnoga.
Ministri vanjskih poslova u ponedjeljak su na svom prvom ovogodišnjem sastanku razgovarali o nizu tema. Između ostaloga, bilo je riječi i o podjeli cjepiva protiv covida 19 trećim zemljama.
Međutim, tu su se pojavile poteškoće jer i sama EU nema dovoljno cjepiva za svoje stanovništvo.
"Nažalost, neke kompanije s kojima je Komisija zaključila ugovore o nabavi cjepiva nisu ispunile svoje obveze. Ali mi ćemo nastojati da one to učine kako bismo mogli pomoći i našim susjedima na zapadnom Balkanu te našim istočnim i južnim susjedima", rekao je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.
Grlić Radman je rekao da se razgovaralo i situaciji s migrantima u Bosni i Hercegovini.
"Zemlje članice su svjesne teške situaciji u Bosni i Hercegovini, gdje se pokazala potpuna nefunkcionalnost tamošnjih središnjih vlasti", rekao je Grlić Radman.
Rekao je da se protivi "tzv. pravednoj raspodjeli migranata" u BiH, jer bi to bilo kontraproduktivno i dovelo bi do većeg migrantskog pritiska na hrvatske granice.