Nikola Grmoja (Klub Mosta) rekao je da je u puno slučajeva u kojima su zviždači odlučili javno razotkriti nepravilnosti, sustav reagirao prijetnjama ili ucjenama prema njima. Takav "korumpirani sustav" pribjegava metodama izolacije prijavitelja nepravilnosti od ostatka sustava "radi kontrole štete", ustvrdio je.

No, dodao je, ako u tome ne uspiju onda "korumpirani sustavi" nastavljaju s drugim metodama da kod zviždača izazovu strah od gubitka egzistencije ili mu ju oduzmu.

Kaže da sudska zaštita zviždača često dolazi prekasno i da se puno snažnije treba zaštiti zviždače.

I Vesna Vučemilović (Klub Suverenista) upozorila je da su svi zviždači koji su izašli u javnost dobili otkaz i kako ni jedan nije zaštićen od strane institucija.

Upitala je i od čega zviždači žive dok traju beskonačni sudski procesi pred pravosuđem koje je, kako smatra, često dio "korupcijske hobotnice". Kaže i da bi kazne trebale biti vezane uz visinu poslovnih prihoda tvrtki.

Oporba - cilj zakona treba biti prevencija osvete prema zviždačima

I oporbena Romana Nikolić (Klub Socijaldemokrata) ocijenila je da je loše stanje u zemlji zbog korupcije i nepovjerenja u institucije, a da su izmjene tog zakona kozmetičke. Dodaje kako su zviždači, nakon što su prijavili nepravilnosti u radu i ostali bez posla, stigmatizirani, a radni sporovi traju godinama te su izloženi tužbama za klevetu. Poručila je kako cilj zakona treba biti prevencija osvete prema zviždačima a ne da zakon represivno djeluje kada se ta osveta dogodi. "Ovaj zakon je jedan od najznačajnijih antikorupcijskih mehanizama pa je stoga potrebno da bude primjenjiv, brz i učinkovit", dodala je.

Većina oporbenih klubova upozorila je da zviždač zbog prijave nepravilnosti najčešće gubi radno mjesto ili mu se prijeti otkazom, a Mišel Jakšić (Klub SDP-a) ocijenio je da od prvog do drugog čitanja toga zakona nije napravljen nikakav iskorak već se 'slijepo slijede europske direktive'.

Smatra da je u prijedlogu zakona ostalo dosta toga nedorečeno - od sekundarne pravne pomoći do psihosocijalne pomoći prijaviteljima nepravilnosti.

I Urša Raukar-Gamulin (Klub ZLB) drži da bi cilj zakona trebao biti sprječavanje osvete prema prijaviteljima nepravilnosti, i da zaštita zviždača nije zaživjela u praksi. Cilj zakona treba biti da se prevenira osveta prema prijaviteljima nepravilnosti, a ne da zakon represivno djeluje tek kada se osveta i dogodi. Potreban je društveni konsenzus da je prijavljivanje nepravilnosti poželjno društveno ponašanje, rekla je Raukar-Gamulin

Vladajući - novim zakonom učinkovita zaštita prijavitelja nepravilnosti

Za razliku od oporbe Nikola Mažar (Klub HDZ-a) rekao je da će novi zakon, u odnosu na sadašnji zakon, pridonijeti daljnjem jačanju prijavitelja nepravilnosti i podizanju javne svijesti građana o nužnosti podnošenju prijava nepravilnosti.

Uz to, cilj zakona je učinkovita zaštita prijavitelja nepravilnosti, koja uključuje i osiguravanje dostupnih i pouzdanih načina prijavljivanja nepravilnosti. Naglasio je da se poboljšanjima koje donosi prijedlog zakona, među inim, daljnje regulira zaštita identiteta zviždača i jasnije definiraju i slučajevi osvete.

I Darko Klasić (Klub HSLS-a i Reformista) poručio je da je konačan tekst novog zakona korak naprijed u odnosu na postojeći zakon. No, smatra, potrebno je još doraditi pojedine članke kako bi se što efikasnije zaštitili i potaknuli prijavitelji nepravilnosti jer se ljudi često boje izraziti svoje mišljenje zbog straha od sankcije poslodavca.

Uz to, upozorio je, u zakonu treba dodatno unaprijediti zaštitu od zloporabe poslodavca prilikom imenovanja povjerljive osobe, jer se često događa da poslodavac imenuje povjerljivu osobu iz kruga bliskih osoba upravi i sl.