'Potpuno ste me uvjerili da potajno pripremate nuklearku u Erdutu', uzvratio je Grubišić SDP-ovu Draženku Pandeku, raspravljajući o prijedogu strategije zbrinjavanja radioaktivnog i iskorištenog nuklearnog goriva. Pandek je, naime, odbacio Grubišićevu implikaciju da Vlada preko Strategije namjerava od Hrvatske napraviti 'kloaku' europskog nuklearnog otpada te ga upitao kako bi riješio zbrinjavanje polovice nukelarnog otpada ako ga Slovenci ne žele. Osim toga, ističe Pandek, zakon strogo brani uvoz bilo kakvog nuklearnog otpada, a svaka inicijativa te vrste morala bi proći kroz Sabor.

Gradnju nove nuklearke, i to 'baš u Slavoniji', Grubišić je povezao s gradnjom skladišta od 72 tisuće kubnih metara koje, kaže, premašuje hrvatske potrebe. Hrvatska, bez Nuklearne elektrane Krško (NEK) proizvede tek 58 kubnih metara otpada, pa bi trebalo 1.400 godina da popuni to skladište, izračunao je Grubišić, pitajući se 'hoćemo li postati kloaka i skladište radioaktivnog otpada cijeloj Europi'.

Je li riječ o još jednoj Vladinoj investiciji 'izgraditi nuklearno skladište i zaposliti osam zaštitara da ga čuvaju', zanimalo je HDSSB-ova zastupnika.

Gradnja nuklearke u Slavoniji bila bi pogrešna odluka, ne samo iz sigurnosnih, već iz ekonomskih razloga, tvrdi Mirela Holy (OraH). 'Procjene ekonomskih stručnjaka govore da je isplativo graditi nuklearne elektrane snage 10 tisuća megavata, a ako gledamo ukupnu infrastrukturu, mi bismo tu gradili kolibu, a uložili kao za gradnju palače', tumači Holy.

Zagovaratelj nuklearke nije ni Pandek. 'Zbog odgovornosti prema sebi, ali i budućim generacijama s bilo kakvim inicijativama za daljnje gradnje nukelearnih elektrana moramo biti krajnje oprezni i restriktivni', poručio je. Većina klubova strategiju vidi kao korak za rješavanje problema koji se nisu rješavali 60 godina, a kao ključno nametnulo se pitanje odlagališta nuklearnog i sličnog otpada.

HDZ ističe da se iz dokumenta ne vidi ostaje li Vlada ili odustaje od Trgovske gore kao odlagališta, odnosno centra za zbrinjavanje radiološkog i istrošenog nuklEarnog goriva, a što je predviđao Plan prostornog uređenja iz 1999. godine. Ivan Šantek (HDZ) podsjeća da je skupština Sisačko-moslavačke županije odbila tu lokaciju, jer se radi o trusnom području i najvećem staništu pitomog kestena u Europi.

Nezavisni Damir Kajin procjenjuje da će se radioaktivni materijal, najvjerojatnije, skladištiti u napuštenim i devastiranim vojnim objektima, na geološki stabilnim područjima, uz granicu s BiH. 'Ća iz Istre sa tim radioaktivnim otpadom', preventivno je poručio Kajin svima kojima bi, zbog njegove derutnosti, moglo pasti na pamet da takav otpad smjesti u prostor pulske Katarine.

Zastupnici podsjećaju da su se zbog akljkavosti i nebrige znali događati incidenti. Radnici zagrebačke Čistoće umalo su ozračeni, nisu znali da prevoze radioaktivnu tvar dok se nije oglasio alarm na Jakuševcu, rekao je laburist Zlatko Tušak.

Hrvatski sabor zasjedanje nastavlja u srijedu, 15. rujna.