Europska unija izrazila je žaljenje što je gruzijski parlament izglasao kontroverzni zakon o „inozemnim agentima” te je poručila kako će to imati posljedice za put te države prema članstvu u europskom savezu.
Gruzijski parlament u utorak je, usprkos vetu predsjednice i velikim prosvjedima, izglasao kontroverzni zakon o „inozemnim agentima” koji su oporbene grupacije proglasili „ruskim zakonom”, tvrdeći da se temelji na ruskim zakonima koje predsjednik Vladimir Putin koristi kako bi ušutkao kritičare Kremlja.
Europska unija najavila je da će ta odluka imati posljedice jer ide protiv zajedničkih europskih vrijednosti.
vezane vijesti
„EU je više puta naglasio da zakon koji je gruzijski parlament usvojio ide protiv ključnih europskih principa i vrijednosti”, rekao je europski šef diplomacije Josep Borrell u utorak. Kazao je kako će EU i države članice ispitati sve mogućnost odgovora na takav razvoj događaja.
Usvojeni zakon vraća Gruziju nazad u tri od devet koraka kojih je Europska komisija predložila državi na Kavkazu kako bi ubrzala svoje pristupanje savezu – borbu protiv dezinformacija i polarizacije, osiguravanje temeljnih prava i uključenosti udruga civilnog društva.
„Nastavit ćemo stajati uz gruzijski narod i prepoznavati izbor prevladavajuće većine njih za europsku budućnost njihove zemlje”, poručio je Borrell.
Rusija je nepopularna kod velikog broja Gruzijaca zbog podrške odmetnutim regijama Abhaziji i Južnoj Osetiji, a ankete pokazuju veliku podršku članstvu u EU-u i NATO-u.
Sjedinjene Države ranije su zaprijetile da će sankcionirati gruzijske zastupnike koji će glasati za mjeru. Gruzijska vlada tvrdi da je i dalje za pridruživanje EU-u te optužuje zapadne države da ju ucjenjuju.
Mjera je izglasana u utorak u parlamentu usprkos protivljenju predsjednice Salome Zurabišvili čije su ovlasti većinom ceremonijalne. Ona je nakon izglasavanja kazala kako su vladajući odabrali „rusko ropstvo” te je pozvala stanovnike da ih zbace na izborima.
Spor oko zakona smatrao se ključnim ispitom toga hoće li Gruzija, tri desetljeća jedna od zapadu najsklonijih bivših članica Sovjetskog Saveza, zadržati svoju prozapadnu orijentaciju ili će se okrenuti Rusiji.
Zakon od nevladinih organizacija između ostalog traži da se registriraju kao „agenti inozemnog utjecaja” ako primaju više od 20 posto financija izvana.
