Zastupnici su, pokazali su podaci o troškovima, najviše trošili na korištenje osobnih automobila u službene svrhe (1,7 milijuna kuna) te za najam stana (1,4 milijuna kuna). Nešto više od pola milijuna kuna potrošeno je na zrakoplovne karte, dok je 565.018 kuna otpalo na naknadu za odvojen život. Oko 329.000 kuna potrošeno je za hotelski smještaj, na cestarinu je potrošeno 260.000 kuna, dnevnice 180.000, a na režijske troškove 193.000 kuna. Na javni prijevoz zastupnici su potrošili gotovo 29 tisuća kuna, dok je gotovo 46 tisuća kuna otišlo na ostale troškove poput reprezentacije na službenim putovanjima i plaćanje garaža.

Što se, pak, tiče 'rekordera' po troškovima, u saborskoj statistici opet vodi HDZ-ov zastupnik iz Dubrovnika, Frano Matušić, koji je 'dogurao' do 127.399 kuna troškova. Od toga je čak 60 tisuća kuna otišlo na troškove za korištenje automobila u službene svrhe, gotovo 26 tisuća kuna na smještaj u hotelima, nešto više od 14 tisuća kuna na avionske karte te oko 13 tisuća kuna na dnevnice.

Po troškovima ga slijedi stranački kolega Ante Babić, koji je zabilježio 99.500 kuna troškova, od čega 32.400 kuna na korištenje automobila.

Treća po troškovima je SDP-ova Ingrid Antičević Marinović. Zadarskoj SDP-ovki zbrojene su 94.325 kuna troškova, najvećim dijelom za automobil (25.520 kuna) i avion (18.000 kuna).

Na četvrtom mjestu je HNS-ov Boris Blažeković, s 94.300 kuna troškova i to najvećim dijelom na avionske karte jer kao predsjednik izaslanstva Sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a puno putuje.

Grubišić najaktivniji zastupnik

Javnosti su prezentirani i podaci o zastupničkoj aktivnosti i to od početka ovog saziva, odnosno siječnja 2012. Najaktivniji je tako HDSSB-ov Boro Grubišić koji se za riječ javio 1.919 puta. Slijede ga nezavisni Branko Vukšić (1.716 javljanja) i HDZ-ov Ivan Šuker (1.655 javljanja).

Po aktivnosti se nisu proslavili SDP-ov Darko Ledinski, HGS-ov Željko Kerum, SDP-ov Josip Vuković te 'novopečeni' (nedavno zasjeli u saborske klupe) zastupnici SDP-ov Josip Krnić i HDZ-ov Tugomir Kuduz, koji od početka mandata do 30. lipnja nijednom nisu progovorili na plenarnim sjednicama.

Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, kojeg vladajući često prozivaju zbog nepojavljivanja u saborskim klupama, od početka mandata za riječ se javio samo pet puta.

O takvima, koji se ne javljaju za riječ, novinari su na završnoj press konferenciji priupitali i predsjednika Sabora Josipa Leku. ''Ne komentiram zastupnike. To je obveza vas, novinara, i građana koji će birati. Osobno volim kreativnije zastupnike, koji mogu zainteresirati medije i građane', rekao je Leko.

Neaktivnost zastupnika mogla bi se urediti Etičkim kodeksom koji je u izradi i čiji bi se nacrt na web stranicama Sabora mogao naći do kraja ovog mjeseca. Leko kaže da bi volio da svi zastupnici sudjeluju u njegovom kreiranju, a upitan o eventualnim kaznama za nedolaske na sjednice, predsjednik Sabora pojasnio je da on osobno nije za takvu mjeru.

'Kad bi kažnjavanje bilo uspješno za sređivanje društvenih odnosa, Hrvatska bi bila najuspješnija zemlja, jer smo u kratkom roku čak 11 puta mijenjali Kazneni zakon. Vjerujem u demokratski dijalog više nego u kazne i tu sam nepopravljivi optimist', poručio je Leko.

Osvrnuo se i na rad Sabora u ovom mandatu, kazavši da je njime zadovoljan.

'Sabor je odradio donošenje zakona, propisa u okviru plana i djelokruga i prioriteta Vlade i vladajućih, izvršio je i drugu ulogu, a to je nadzor nad radom izvršne vlasti i drugih demokratskih institucija koje odgovaraju Saboru. Odradio je i treću zadaću - sudjelovao u međunarodnim obvezama parlamenta, bilo da je riječ o sukreiranju stajališta i utvrđivanju politika Europske unije kroz nadzor izvršne vlasti, a istodobno radna tijela Sabora neposredno sudjeluju u radu Europskog parlamenta', kazao je Leko, dodavši da je zadovoljan radom Sabora.

Novinare je zanimalo i kako Leko gleda na istraživanja koja već godinama Sabor smještaju na začelje po popularnosti, a i nedavno istraživanje Instituta 'Ivo Pilar' pokazalo je da hrvatski građani svom parlamentu vjeruju manje nego građani drugih europskih zemalja.

'Percepcija građana ovisi o procjeni živi li se u Hrvatskoj bolje. U tom smislu nismo postigli željenu razinu, a uzroke treba tražiti na više strana', rekao je Leko.

Dodao je kako na stvaranje suda o radu Sabora 'utječu i zastupnici, koji se znaju ponašati kako se ponašaju, mediji koji to znaju iskoristiti za vlastite potrebe i same političke stranke'.

Na pitanje bi li, sa sadašnjim iskustvom, ponovno prihvatio biti predsjednikom Sabora, Leko je kazao: 'Politiku ne vodim po principima vlastitog ega i taštine. Radim koliko mogu na opću dobrobit. Ako bi me predložili, prihvatio bih opet, bez obzira na to koliko sam u međuvremenu oćelavio i izgubio živaca.'