'Očito da se HDZ priprema za opoziciju jer odjednom 200 tisuća potpisa za referendum nije problem. Prije pola godine, podsjetit ću vas, SDP je u ustavnim promjenama predlagao da se snizi prag za referendum i da se potpisi dulje prikupljaju. HDZ je bio kategorički protiv toga. Sada ćemo odjednom imati neposredno prije izbora referendum o ulasku u Europsku uniju, koji ćemo naravno podržati, i referendum slažu li se građani da se ubuduće referendumi raspisuju sa 200 tisuća potpisa koji se skupljaju u roku od 30 dana. HDZ u opoziciju želi ući s puno labavijim sustavom raspisivanja referenduma jer to očito vidi kao sredstvo svoje političke borbe kad bude u opoziciji, a danas se toga panično boje. No rekao bih - bolje ikad nego nikad', bio je komentar SDP-ovog predsjednika Zorana Milanovića, koji je čestitao sindikatima što su došli do dogovora pritiskom na Vladu.

No iako je pohvalio sindikate Milanović kaže da je Vlada izigrala građane. 'Vlada je kupila vrijeme, pristala je na nešto što je kategorički odbijala mjesecima i odgodila je taj referendum do jeseni 2011. Vrlo neprinicipijelno i manipulativno prema hrvatskim građanima, vrlo nepošteno i nekorektno prema svima onima koji su tražili referendum o izmjenama Zakona o radu', poručio je Milanović

SDP-ovom predsjedniku nije se svidio ni tajming referenduma. 'Ovakvo očito opasno približavanje datuma referenduma za ulazak Hrvatske u Europsku uniju i izbora za Sabor nije dobro. Nije dobro da se u roku od mjesec dana prvo raspiše referendum za Europsku uniju, a da onda za mjesec dana budu parlamentarni izbori, jer bi taj referendum previše bio obilježen izbornom retorikom i izbornom psihozom. To je valjda svakome jasno', zaključio je Milanović

Jedan od onih koji je aktivno sudjelovao u prikupljanju potpisa za referendum bio je i Dragutin Lesar iz Hrvatskih laburista, koji kaže da sinoćnji sporazum sindikata i Vlade ipak donosi više pozitive nego negative.

'Tekst sporazuma je izuzetno značajan ako se provede u cijelosti. Prva točka govori o nužnosti ustavnih promjena. Ono što je vladajuća većina prilikom ustavnih promjena odbila jest smanjenje broja potpisa za raspisivanje referenduma i produljenje roka, i prva točka sporazuma zapravo je istovjetna našem amandmanu na ustavne promjene. Ako ovaj referendum uspije, Ustav će se morati mijenjati, smanjiti broj potpisa na 200 tisuća i produžiti rok na 30 dana.

Drugo što je dobro je nastojanje i obaveza Vlade koja je preuzeta da se pravilnici o radu unutar tvrtki, ustanova i institucija napuštaju, a da umjesto toga radna prava idu u kolektivne ugovore. Vjerujte mi da su pravilnici o radu najčešće najveće zlo koje se događalo, posebice u privatnom sektoru, jer se oni mogu donositi jednostrano, a kolektivni ugovor je dvostrani akt.

Treća vrednota, i najveća, je u zadnjoj točci, a to su posebni radni sudovi. U Hrvatskoj sindikalna borba za posebna radne sudove traje 20 godina. Nikada do sada nijedna vlada nije prihvaćala uvođenje posebnih radnih sudova. Ovo je prvi put da je ovo stavljeno na papir i u ime Vlade preuzeto. Ako ovo bude realizirano, pitanje poštivanja i vraćanja oduzetih radničkih prava je najveća vrednota koju ovaj sporazum može donijeti', rekao je Lesar

Međutim, ono što se Lesaru i nije baš svidjelo je odredba o produženoj primjeni pravnih pravila iz kolektivnih ugovora koji su prestali vrijediti. Naime, sindikati su dogovorili da će takva pravila vrijediti još godinu dana nakon isteka ugovora. 'To je model iz Njemačke i nadam se da će i drugu rečenicu iz njemačkog modela ugraditi u sustav, a ona glasi - onaj tko raskida kolektivni ugovor istovremeno mora pokrenuti pregovore za novi kolektivni ugovor i onda u tom paketu postoje jamstva da se ne može desiti da kolektivnih ugovora nema', kazao je Lesar

Za njega pristajanje sindikata da se referendumsko pitanje odnosi na referendum, a ne na Zakon o radu znači kompromis. 'Svima u ovoj državi je jasno da do raspisivanja referenduma na temelju 717 tisuća potpisa nije moglo doći nakon odluke Ustavnog suda, što god tko mislio', zaključio je Lesar