U nastavku zasjedanja sabornjaci su raspravljali o Zakonu o HRT-u i njegovim izmjenama, pri čemu se HDZ-ov Andrija Hebrang posebno dohvatio HTV-ovog Zorana Šprajca, a nije se libio ni komentara na račun Hloverke Novak Srzić
'Ja ne plaćam pristojbu da bih slušao neobjektivne komentare i neduhovita razmišljanja Zorana Šprajca u 'Dnevniku' i ne plaćam pristojbu da bih gledao Zorana Šprajca kako se smije dok se jedan čovjek utapao na ulicama Beograda', kazao je Andrija Hebrang
Nije to jedino što je Hebrang zamjerio Šprajcu, pogodilo ga je i to što je 'tijekom intervjua s premijerkom Jadrankom Kosor spomenuo jednu hrvatsku firmu i prozvao ju kao najgoreg neplatišu i najvećeg dužnika'.
Hebrang je uvjeren da bi 'Šprajc u pravoj demokratskoj zemlji platio toliku odštetu zbog toga da mu to više nikad ne bi palo na pamet'. Znači li to da Hrvatska nije takva zemlja, kakvom ju inače HDZ redovito predstavlja – Hebrang nije objasnio.
'Hloverka nije moja'
Nakon Šprajca, na red je došla Hloverka Novak Srzić, za koju je Hebrang istaknuo da ju on 'apsolutno ne smatra svojom', jer mu je 'u vrijeme predsjedničke kampanje dodijelila najmanju minutažu'. Toliko o argumentima protiv navodnog HDZ-ovog pokroviteljstva nad Hloverkom.
Ipak, dodao je potom Hebrang, Hloverku ne smatra svojom i jer ju 'ne smatra pripadnicom demokršćanske opcije s obzirom da kao takva ne bi nikad sjela ministru financija Ivanu Šukeru u krilo i to nazvala tržišnom utakmicom'.
'Evo, ja zbog ravnopravnosti spolova ne mogu sjesti ministru Šukeru u krilo', zavapio je bez podrobnijeg objašnjenja Hebrang.
Kajin: Hoćemo li i za junce plaćati TV pretplatu?
Zanimljive primjedbe imao je i IDS-ov Damir Kajin, koji je istaknuo da se nikako ne slaže sa zakonskom odredbom prema kojoj se svi građani s priključkom na struju smatraju obvezni plaćati pristojbu.
Ne bi li slikovito objasnio što pod time misli, Kajin je rekao da 'njegov otac ima priključak na HEP-ovu mrežu za štalu s govedima'. 'Pa hoćemo li i za par junaca plaćati TV pretplatu?'
Što se tiče ostalih odredbi, prijedlog novoga zakona definira HRT kao javnu ustanovu koja pruža javne medijske usluge, ali ne određuje ustrojstvo te medijske kuće nego to prepušta Statutu.
Precizno je definirano i koje to javne usluge HRT treba pružati, a kao novost predviđeno je potpisivanje ugovora između Vlade i HRT-a na petogodišnje razdoblje, kojim bi se odredile programske obveze nacionalnog radija i televizije te izvor i iznos sredstava za njihovo emitiranje.
Državna tajnica Ministarstva kulture Nina Obuljen istaknula je da će 'tako predviđen ugovor olakšati rad Programskog vijeća HRT-a u nadzoru programskih sadržaja, budući da će utvrditi jasna mjerila za obavljanje javne funkcije i transparentno financiranje, pa će javnost znati što plaća'.
Prema predloženom zakonu, HRT bi imao upravu s predsjednikom i dva člana, koje bi zajednički birali Programsko vijeće i Nadzorni odbor, koji bi imao pet članova. Četiri bi na prijedlog Vlade imenovao Sabor, a jedan bi bio imenovan na prijedlog Radničkog vijeća HRT-a. Nadzorni odbor nadzirao bi financijsko poslovanje HRT-a, znači, donosio bi financijski plan, utvrđivao plaće i druge naknade.
Pretplata ostaje iste
Što se tiče Programskog vijeća, zakon nudi dvije alternative - Vijeće sa 15 članova, koje bi izravno imenovale za to točno propisane civilne udruge, ili Vijeće sa 11 članova, koje bi birao i razrješavao Sabor na prijedlog Odbora za medije. Programsko vijeće imenovalo bi glavne urednike na prijedlog Uprave i nakon provedenog izjašnjavanja novinara i urednika.
HRT bi se i dalje financirao i sredstvima od pristojbe u visini 1,5 posto prosječne neto plaće u državi za prethodnu godinu te komercijalnim prihodima od oglašavanja.
