Iznos tog mita od deset milijuna eura, prema istražnom nalogu USKOK-a, osigurao je Mađarima stjecanje upravljačkih prava u Ini unatoč nesrazmjeru u vlasničkoj strukturi najveće hrvatske naftne tvrtke. Trećeosumnjičeni u aferi Ina - MOL jest Damir Polančec, bivši potpredsjednik Sanaderove Vlade.

Mađarske vlasti još su sredinom srpnja dopisom izvijestile Zagreb da neće ispitati Hernadija, potvrdivši na taj način nagađanja da će istraga protiv šefa MOL-a, jednog od najutjecajnijih poslovnih ljudi u jugoistočnoj Europi, biti težak pothvat.

Mađarski tužitelj, kako doznaje Jutarnji, napisao je objašnjenje koje je prilično začudilo hrvatske pravne stručnjake. On, dakle, tvrdi da 'nije u mogućnosti ispitati Zsolta Hernadija i udovoljiti zahtjevu DORH-a jer bi prenošenje traženih podataka ugrozilo sigurnost Republike Mađarske'.
Istodobno, tužitelj u Budimpešti priznaje da se 'temeljem dostavljenih podataka može utvrditi sumnja u počinjenje kaznenog djela davanja mita u međunarodnoj vezi'.

Nadalje, Mađari poručuju DORH-u da bi bili zahvalni kad bi hrvatska strana predala sve spise i dokaze koji se odnose na Zsolta Hernadija jer bi onda oni pokrenuli kazneni postupak protiv njega.

Drugim riječima, Mađari sugeriraju da bi Hrvatska trebala prepustiti kazneni progon šefa MOL-a mađarskim pravosudnim tijelima.

Jedan od izvora bliskih istrazi komentirao je mađarski stav oko Hernadija kao pljusku, prije svega, hrvatskoj državi. Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić sada ima razloga raspisati i međunarodnu tjeralicu za Hernadijem. Za šefa MOL-a to bi bila neodrživa situacija jer, de facto, ne bi smio prijeći granice Republike Mađarske. Ipak, za takav radikalan potez očito još uvijek nije vrijeme. Pogotovo jer neki od izvora bliskih istrazi, kako Jutarnji list navodi, objašnjavaju da istraga u aferi Ina - MOL nije kompromitirana.