Pune ruke posla ovoga tjedna imat će Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav pred kojim će se izmijeniti 46 kandidata u utrci za Ustavni sud. Sa svakim će se od njih razgovarati, a listu s deset imena, koliko slobodnih mjesta treba popuniti u Ustavnom sudu, proslijedit će na plenarnu raspravu u Sabor. Predahnut će se tek moći kada svakoga od njih podrži dvotrećinska većina svih zastupnika ili matematički, za prolazak im je potreban 101 glas. Dosadašnji pokušaji imenovanja upražnjenih mjesta ustavnih sudaca tijekom posljednjih pet godina bili su neuspješni. Ako se nove suce ne imenuju do lipnja, Ustavni sud ostaje bez kvoruma potrebnog za donošenje odluka, a bez njega je, između ostalog, nemoguće provesti ocjenu zakonitosti izbora, ako do njih dođe
'U ponedjeljak, utorak i srijedu je saslušanje potencijalnih kandidata, a potom se utvrđuju imena koja će se kandidirati. Kada Odbor odluči o kandidatima, slijedi rasprava i glasovanje u Saboru', kratko je za tportal odgovorio Peđa Grbin, potpredsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav.
Njihovom javnom pozivu odazvali su se pravnici, od sadašnjih ustavnih i drugih sudaca preko odvjetnika i državnih odvjetnika do javnih bilježnika i sindikalista.
'Broj prijava je očekivan s obzirom na to da je ovo prvi put u povijesti Ustavnog suda da se bira čak deset sudaca. U analizu pojedinih kandidatura se ne bih upuštao jer neke od kandidata poznam pa bih mogao biti subjektivan. Načelno mislim da bilo koji od kandidata koji je imao određenih problema sa zakonom, poput neplaćanja poreza i slično, ne bi bio dobar kao takav', govori za tportal doc. dr. sc. Mato Palić, profesor ustavnog prava na osječkom Pravnom fakultetu.
U stolicu ustavnog suca treći puta bi sjela i dosadašnja predsjednica Jasna Omejec koja je na Ustavnom sudu već 16 godina. Formalnih prepreka za njezin reizbor nema, ali u dijelu javnosti se apelira na dobru praksu prema kojoj se smatra kako su dva mandata sasvim dovoljna.
'Izuzetno cijenim prof. dr. sc. Jasnu Omejec, ali smatram da reizbor sudaca Ustavnog suda treba pravno potpuno onemogućiti. To znači da bi za ustavne suce trebao vrijediti princip jednom sudac – nikada više sudac u odnosu na sve bez izuzetka', smatra ustavnopravni stručnjak Palić.
Svoju kandidaturu poslali su i HDZ-ov Davorin Mlakar i SDP-ovci Ingrid Antičević Marinović koja je bila ministrica pravosuđa u Vladi Ivice Račana te Josip Leko, predsjednik Sabora u prošlom sazivu. Neki bi ustavni suci drugi put na osam godina produljili svoj mandat, Mario Jelušić, Duška Škarin, Snježana Bagić i Marko Babić.
425312 ,428466 ,427376 ,426599
Za ustavnopravnog stručnjaka Palića dosadašnji rad Ustavnog suda u suštini je bio dobar. Smatra da postoji niz izuzetno kvalitetnih odluka, a posebice je važno to što je u vrlo velikoj mjeri doprinio afirmaciji Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. No bilo je i nekih loših poteza.
'Odluka u Sanaderovu predmetu u kojoj je Ustavni sud protumačio formulaciju iz Ustava RH 'Ne zastarijevaju kaznena djela...' kao da piše 'Zastarijevaju kaznena djela...' jako je loša jer nema uporište u poznatim metodama tumačenja prava i ono tumačenje koje je dao Ustavni sud za mene osobno je potpuno neprihvatljivo. Zanimljivo je kako se Ustavni sud, u pokušaju da obrani svoje stavove, pozvao na praksu jednog suda u SAD-u i istovremeno naglasio kako jurisprudencija toga suda nema puno veze s našim pravnim sustavom', govori Palić.
Ranije je profesorica kaznenoprocesnog prava Zlata Đurđević sa zagrebačkog Pravnog fakulteta upozorila na još jednu problematičnu odluku Ustavnog suda, također vezanu uz jedno jako političko ime. Naime, profesorica Đurđević tada je istaknula kako je odlukom kojom je zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću omogućen izlazak iz istražnog zatvora Ustavni sud prekršio hrvatske zakone i narušio vjerodostojnost državnih institucija pred građanima. U svojem radu pod nazivom 'Pravna priroda, pravni okvir i svrha jamstva u kaznenom postupku: Mogu li preživjeti odluku Ustavnog suda RH (U-III-1451/2015) o ukidanju istražnog zatvora za gradonačelnika grada Zagreba i vraćanju jamčevine njegova branitelja?', profesorica je ocijenila kako su ustavni suci svojom odlukom osporili legitimnost jamstva kao kaznenopravnog instrumenta i učinili ga neučinkovitom zamjenom za istražni zatvor.
Hoće li kvalitetnije, odnosno neproblematične odluke donositi osvježeni Ustavni sud, ovisi prvenstveno o kandidatima koje parlamentarne stranke odaberu, no i tu bi moglo doći do komplikacija budući da vladajući čak tri tjedna zaredom nisu bili u stanju osigurati saborsku većinu. Takva situacija - u kojoj je blokiran rad najvažnijih političkih institucija u državi, Sabora i Vlade - još nije zabilježena u povijesti moderne hrvatske države.
Stoga mnogi politički akteri i analitičari smatraju kako su prijevremeni izbori vrlo izgledni i potrebni kako bi država čim prije profunkcionirala, jer u suprotnom štete mogu biti nesagledive. Mogu li prijevremeni izbori zaustaviti proces imenovanja ustavnih sudaca, pitali smo našeg sugovornika Matu Palića. On vjeruje kako je dogovor najvažnijih političkih aktera oko izbora sudaca Ustavnog suda postignut i da će se sve vrlo brzo stabilizirati. Problem bi, ukazuje, mogao nastati ako se ne izabere dovoljan broj sudaca (barem sedam što izabranih i onih koji ostaju). Dogodi li se takva situacija, a istovremeno dođe do prijevremenih parlamentarnih izbora, u tom slučaju Ustavni sud ne bi mogao obaviti nadzor ustavnosti i zakonitosti, objasnio je Palić.
'Imamo paralizu zakonodavne i izvršne vlasti, a za nekoliko tjedana i Ustavnog suda. Dvije strane sabornice morale bi se barem dogovoriti o tome da izaberu ustavne suce kako bi izbori bili mogući jer ako istakne mandat sucima Ustavnog suda onda nećemo imati ni izbore. Dogovor HDZ-a i SDP-a o izboru ustavnih sudaca bi značio povratak oporbe u rad parlamenta', rekao je za tportal politički analitičar Žarko Puhovski.
