Dick Benschop, čelnik nizozemskog naftnog diva Shell, nudi pomoć Hrvatskoj. Obznanio je to na europskom plinskom summitu u Londonu, gdje je u četvrtak boravio i predsjednik Ivo Josipović promovirajući Hrvatsku kao potencijalni novi izvor energije nakon što su nedavna seizmička istraživanja ukazala na rezerve nafte i plina u jadranskom podmorju
Dok Europska unija nastoji smanjiti ovisnost o ruskom plinu, predstavnici vodećih svjetskih plinskih tvrtaka, energetski stručnjaci i političari u Londonu su razgovarali o novim opskrbnim pravcima i konkurentnosti Europe s obzirom na jeftine izvore energije u SAD-u.
Komentirajući potencijalne izvore energije u Jadranu, Dick Benschop, potpredsjednik plinskog poslovanja multinacionalke Shell, rekao je da je pred Hrvatskom vrlo važna strateška odluka. ' Vrlo je važno da zemlje znaju imaju li vlastitih izvora. Shell uvijek traži mogućnosti da pomogne tim zemljama', izjavio je Benschop, dodajući da će Shell pratiti 'kako će se stvari razvijati'.
Iako na summitu, barem prema medijskim izvješćima, nije bilo govora o nafti, 'zeleni' su na oprezu. Nakon što je tjednik Globus proglasio Josipovića 'zelenim predsjednikom', mediji su podsjetili kako je on nedavno u SAD-u vodećim naftnim tvrtkama reklamirao projekte istraživanja jadranskih energenata. I uistinu: objašnjavajući da nema riječi o kopernikanskom obratu, Josipović je istaknuo da je 'preuranjeno uopće govoriti o nafti'. 'Da se orijentiramo na ono što znamo, da sigurno imamo plin, a kada istraživanja budu gotova vidjet ćemo na čemu smo. To je bila moja poruka', rekao je Josipović.
Holy: Još čekamo program Ive Josipovića
Mirela Holy, predsjednica ORaH-a, napominje da se ta stranka ne protivi eksploataciji plina, ali je protiv eksploatacije nafte u Jadranu.
'Smatramo da su dosadašnja istraživanja Jadrana pokazala da postoje zalihe plina, a da se to ne može baš reći za naftu. Kao plitko i zatvoreno more, koje u velikoj mjeri živi od turizma i ribarstva, ne možemo priuštiti takav rizik', rekla je Holy. ORaH, istaknula je, još uvijek čeka program Ive Josipovića za idući mandat, nakon čega će stranka povesti raspravu o podršci Josipoviću na predsjedničkim izborima.
Na samitu u Londonu, održanom u organizaciji Financial Timesa, Hrvatska je inače prozvana kao zemlja koja ne pridonosi energetskoj sigurnosti Europe u skladu sa svojim mogućnostima, jer kasni s izgradnjom LNG terminala. Alen Riley, energetski stručnjak s Londonskog sveučilišta, rekao je da bi Hrvatska zahvaljujući postojećim izvorima plina, potencijalnim novim nalazištima i LNG-jem mogla imati veliku ulogu u europskoj energetskoj sigurnosti, ali se to trenutno ne događa.
'O LNG-u se u Hrvatskoj govori od 1999., a dosad se ništa nije učinilo. Litavski LNG kreće idućega tjedna, a do Božića i poljski terminal. Treći iz te skupine je trebao biti hrvatski terminal, ali ga nema', izjavio je Riley.
Uz veliki potencijal idućeg kruga dodjele koncesija za istraživanja u Jadranu, predsjednik Ivo Josipović govorio je i o potencijalu LNG terminala na Krku.
'Imamo natječaje i na Jadranu i na kopnu. Prema dosadašnjem iskustvu s talijanske strane i prema onome što sada znamo tu će biti plina i to bi trebalo dobro iskoristiti', istaknuo je Josipović.
Za LNG terminal je rekao da bi osigurao opskrbu Hrvatske i bio ulazna točka za energente namijenjene Srednjoj i Istočnoj Europi.
'Infrastruktura koju imamo i koju možemo razvijati je pogodna za takvu stratešku poziciju LNG terminala na Krku', rekao je Josipović dodajući da je taj projekt na početku i da je među prioritetima Hrvatske i EU-a.
On drži da rokovi izgradnje ovise o pripremama s hrvatske strane, ali i o dobavi plina na čemu bi Hrvatska i Unija trebale zajedno raditi. Za to ima dobrih izgleda, povoljno je to što je Amerika nakon zabrane krenula u izvoz plina, no treba vidjeti hoće li više cijene na azijskom tržištu biti prepreka dolasku američkog plina u Europu i Hrvatsku, istaknuo je Josipović.
