Industrijski deserti koji sadrže veliki udjel masti i šećera, gazirana ili negazirana slatka pića, a pogotovo ona koja sadrže kofein, tvrdi margarini, mesni proizvodi poput pašteta i hrenovki ili, pak, instant juhe i jušni koncentrati koji sadrže puno soli i aditiva namirnice su koje bi se trebale tek rijetko naći na jelovniku djece u osnovnoj školi ili bi ih trebalo sasvim izbjegavati
Propisalo je to Ministarstvo zdravlja u Normativima za prehranu učenika osnovnih škola koji su prije tjedan dana objavljeni prvi puta u Narodnim novinama i vrijede na nacionalnoj razini, piše Novi list
'Cilj i svrha uvođenja Normativa za prehranu učenika u osnovnim školama Ministarstva zdravlja je unaprjeđenje i poboljšanje načina prehrane u školama te poboljšanje i razvoj pravilnih prehrambenih navika kod djece i mladih', pojašnjavaju u Ministarstvu razloge donošenja ovih smjernica koje propisuju preporučene vrste hrane, optimalni unos energije i hranjivih tvari, broj obroka te raspodjelu preporučenog unosa energije po obrocima.
Osim namirnica koje treba rijetko konzumirati – što znači do dva puta mjesečno – Normativi sadrže i preporučene vrste hrane i jela za pojedine obroke. Tako bi djeca za zajutrak i doručak trebala dobiti mlijeko ili mliječne proizvode, žitne pahuljice ili kruh od cjelovitog zrna, a dobrodošli su i orašasti plodovi, sjemenke, sir, marmelada, sezonsko voće i povrće i tome slično.
Na tanjuru za ručak preporučno je kuhano povrće ili miješana variva od povrća, krumpira, mahunarki i žitarica, meso, perad, riba, salate od svježeg povrća i voća i slična jela. Za užinu bi učenici trebali dobiti jogurte, mlijeko sa žitnim pahuljicama, pekarske proizvode iz cijelog zrna, voće, voćne sokove bez dodanog šećera.
