Između Iblerova trga i Trga žrtava fašizma te Markova trga i Pantovčaka o malo čemu postoji suglasje. Nakon ulaska u Europsku uniju, u prvi posjet BiH stigao je predsjednik Ivo Josipović. Samo nekoliko dana nakon njega, na cjelodnevnoj konferenciji s vodstvom HDZ-a u Mostaru bio je predsjednik Tomislav Karamarko. Prije njih, neposredno uoči ulaska u EU, Zoran Milanović bio je u Hercegovini
Poruke identične. Gotovo da se ne mogu razaznati razlike. Hrvati u BiH, uključujući njihovo vodstvo, danas imaju gotovo identične odnose s vlašću i oporbom u Zagrebu isključivo zato što su izbrisane ideološke razlike o strateškom pitanju. A strateško pitanje je opstanak Hrvata u BiH, što se konačno odvojilo od pojma HDZ-ove biračke mašinerije. Sociolog Ivan Vukoja ističe da se dogodio velik zaokret u odnosu Zagreba prema Hrvatima u BiH, ali i obrnut proces koji je sada protkan povjerenjem, piše Večernji.hr.
'Činjenica je da su određeni društveni i politički krugovi u RH vrlo sumnjičavo gledali na Hrvate i hrvatsku politiku u BiH, kao što je činjenica i da je među Hrvatima u BiH bilo onih koji nisu prihvaćali ideološki i politički pluralizam u RH. Na svu sreću, brojnost i jednih i drugih, kao i njihov utjecaj na kreiranje međusobnih odnosa, sve se više smanjuje. Velike političke zasluge za to u RH imaju predsjednik Josipović i premijer Milanović, a među Hrvatima u BiH čelništvo HNS-a', ocijenio je Vukoja.
Po njegovim riječima, i Karamarkovu HDZ-u ključno je pitanje popravljanje položaja Hrvata u BiH, a ne zadržavanje monopola nad njima. A Hrvati se danas, kako su jučer upozorili i biskupi u toj zemlji, suočavaju s opasnošću da postanu nacionalna manjina. Popis stanovništva u listopadu prigoda je da se to stanje popravi. Zagreb se doživljava neovisno o HDZ-u i SDP-u ispruženih ruku – prijateljski s nadom da će u EU ponovno biti zajedno.
