Kako navodi B92, osječka šećerana Kandit s poljoprivrednicima u Bačkoj ugovorila je proizvodnju repe na preko 3000 hektara, a šećerana iz Županje u Sremu na oko 1000 hektara.

'Hrvatska će od srpske šećerne repe proizvesti oko 50 tisuća tona šećera ili gotovo četvrtinu svoje izvozne kvote za zemlje Europske unije', upozorava B92. Međutim, šećeranama u Srbiji uopće neće manjkati repe, jer su ugovorile sjetvu na 50 tisuća hektara, ili gotovo devet puta više.

Srpske prerađivače ipak brine što za preostalu repu šećerane iz Hrvatske plaćaju oko 30 posto više, pa poljoprivrednicima odgovara izvoz u Hrvatsku.

'Za kilogram repe srpski prerađivači ove godine plaćaju između 3,6 i četiri dinara, a hrvatske šećerane dodaju najmanje jedan dinar', istaknula je Olga Čurović, direktorica Poslovne zajednice za industrijsko bilje.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori kažu nam da nikoga ne treba čuditi što su proizvođači repe u Srbiji zainteresirani za prodaju šećerne repe hrvatskim šećeranama, ako im hrvatske šećerane nude bolje uvjete u odnosu na srbijanske, prije svega bolju cijenu.

'Tržište šećerne repe potpuno je liberalizirano odnosno nema nikakvih zapreka za slobodno trgovanje šećernom repom između Hrvatske i Srbije. Poljoprivredni proizvođači šećerne repe u Srbiji sami i slobodno odlučuju kome će predati šećernu repu na preradu, isto kao što i hrvatski proizvođači šećerne repe imaju mogućnost izvesti svoju šećernu repu u Srbiju ukoliko je to njihov interes', istaknula je Ivona Lušić, suradnica za odnose s javnošću HGK.

Zatvaranjem pregovaračkog poglavlja 11. Poljoprivreda i ruralni razvoj s Europskom unijom, Hrvatska je dobila proizvodnu kvotu od 193 tisuće tona šećera od repe plus 40 tisuća tona sirovog šećera.

U HGK kažu da Hrvatska ima dostatne količine vlastite šećerne repe za izvoz hrvatskog šećera u Europsku uniju unutar te kvote, a šećer od šećerne repe podrijetlom iz Srbije koristi se za potrošnju na domaćem tržištu.