Ovogodišnji popis stanovništva izuzetno je bitan jer bismo nakon njega napokon trebali dobiti registar stanovništva kakav ima većina EU zemalja jer ne možemo javne politike temeljiti na podacima iz popisa stanovništva starog 10 godina, a usto godinama imamo problem da imamo više zdravstvenih osiguranika od stanovnika i birača nego punoljetnih građana, piše Večernji list.

S registrom stanovništva u kojem bi se stalno ažurirali podaci o stanovništvu izbjegle bi se takve situacije i zloporabe. Inače, i preporuka EU je da sve članice izrade registar stanovništva do 2022. Mislav Rubić iz Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade jučer je u emisiji “U mreži Prvog” potvrdio da Vlada radi na registru stanovništva. No, prije njega treba donijeti Zakon o registru stanovništva i provesti popis stanovništva jer ne možemo koristiti podatke iz 2011. kad smo imali 4,284 milijuna ljudi, a danas ih prema procjenama demografa imamo manje od 4 milijuna.

Socijalna geografkinja s Instituta za migracije i narodnosti Sanja Klempić Bogadi ističe kako je registar stanovništva važan za Hrvatsku zato što sve podatke o stanovništvu koji bi se stalno aktualizirali moramo imati na jednom mjestu i time bismo svake godine imali točne podatke, a ne držali se onih iz popisa starog 10 godina. Moramo, dodaje, u registar stanovništva povezati sve parcijalne registre poput registara o umirovljenicima, zdravstvenim osiguranicima, zaposlenima jer temeljem odvojenih registara koji nisu povezani ne možemo kreirati učinkovite javne politike i razvojne strategije.

Državni zavod za statistiku u javnu je raspravu uputio prijedlog izmjena Zakona o popisu stanovništva, stanova i kućanstava prema kojem bi se popis stanovništva proveo od 13. rujna do 17. listopada. Time je potvrđena već ranije najavljivana odgoda popisa stanovništva koji se trebao provesti od 1. travnja do 7. svibnja, no odgođen je zbog pandemije.

Ovogodišnji popis stanovništva izuzetno je bitan jer bismo nakon njega napokon trebali dobiti registar stanovništva kakav ima većina EU zemalja jer ne možemo javne politike temeljiti na podacima iz popisa stanovništva starog 10 godina, a usto godinama imamo problem da imamo više zdravstvenih osiguranika od stanovnika i birača nego punoljetnih građana, piše Večernji list.

S registrom stanovništva u kojem bi se stalno ažurirali podaci o stanovništvu izbjegle bi se takve situacije i zloporabe. Inače, i preporuka EU je da sve članice izrade registar stanovništva do 2022. Mislav Rubić iz Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade jučer je u emisiji “U mreži Prvog” potvrdio da Vlada radi na registru stanovništva. No, prije njega treba donijeti Zakon o registru stanovništva i provesti popis stanovništva jer ne možemo koristiti podatke iz 2011. kad smo imali 4,284 milijuna ljudi, a danas ih prema procjenama demografa imamo manje od 4 milijuna.

Socijalna geografkinja s Instituta za migracije i narodnosti Sanja Klempić Bogadi ističe kako je registar stanovništva važan za Hrvatsku zato što sve podatke o stanovništvu koji bi se stalno aktualizirali moramo imati na jednom mjestu i time bismo svake godine imali točne podatke, a ne držali se onih iz popisa starog 10 godina. Moramo, dodaje, u registar stanovništva povezati sve parcijalne registre poput registara o umirovljenicima, zdravstvenim osiguranicima, zaposlenima jer temeljem odvojenih registara koji nisu povezani ne možemo kreirati učinkovite javne politike i razvojne strategije.

“Registar stanovništva bitan je kreiranje javnih politika na nacionalnoj razini, ali i na lokalnoj da znamo stvarno demografsko stanje i da možemo pratiti demografske procese i promjene. Kad imate točne podatke u registru svake godine možete vidjeti kakva je realna situacija na nekom području i jesu li politike i mjere koje se provode dale rezultata. Prije izrade registra stanovništva potreban je registar svih stambenih jedinica, na kojem se navodno već radi, i da točno određene ljude možemo povezati ne samo sa stanovima i kućama u kojima žive, nego i u onima koje imaju, a ne žive u njima. Sada postoji popis stanovništva, stanova i kućanstava, ali tko daje podatke popisivaču recimo za kuću na Zlarinu čiji vlasnik živi 70 godina u Americi!?”, govori Klempić Bogadi.

Jasno je i laicima da je registar stambenih jedinica potreban i za uvođenje poreza na nekretnine. Sada nitko na jednom mjestu nema podatke koliko točno stranaca ima nekretnine u Hrvatskoj koje su kupovali na obali. Demografi godinama apeliraju da nam je registar stanovništva nužan jer s njima država dobiva bazu podataka za upravljanje zemljom. Akademik Anđelko Akrap ističe da popis stanovništva koji se provodi svakih 10 godina ne daje ažurne, stvarne podatke o stanovništvu. Usto čak i kad se popis provede u idealnim uvjetima ne popiše se točno 3% građana, a mi smo već imali situacije da su se u popis ugurali i fiktivni stanovnici.

“Registar stanovništva je sveobuhvatniji, suvremeniji i prikladniji od popisa stanovništva za upravljanje državom, odnosno za kreiranje javnih politika na nacionalnoj i lokalnoj razini jer se u njemu stalno ažuriraju tekući podaci o učenicima, studentima, zaposlenima, umirovljenicima, zdravstvenim osiguranicima… Ima ga Slovenija i većina EU zemalja. On je baza za kreiranje obrazovne, razvojne, zdravstvene i socijalne politike, objedinjuje sve parcijalne registre koje sada imamo primjerice o učenicima, zaposlenima, umirovljenicima, zdravstvenim osiguranicima”, kaže Akrap.

Inače, referentna točka popisa bit će 31. kolovoza 2021. pa prema konceptu uobičajenog mjesta stanovanja građani koji su uoči referentnog trenutka popisa živjeli u svom mjestu stanovanja godinu dana ili došli u mjesto stanovanja s namjerom da u njemu ostane barem godinu dana ulaze u popis stanovnika Hrvatske.

“Registar stanovništva bitan je kreiranje javnih politika na nacionalnoj razini, ali i na lokalnoj da znamo stvarno demografsko stanje i da možemo pratiti demografske procese i promjene. Kad imate točne podatke u registru svake godine možete vidjeti kakva je realna situacija na nekom području i jesu li politike i mjere koje se provode dale rezultata. Prije izrade registra stanovništva potreban je registar svih stambenih jedinica, na kojem se navodno već radi, i da točno određene ljude možemo povezati ne samo sa stanovima i kućama u kojima žive, nego i u onima koje imaju, a ne žive u njima. Sada postoji popis stanovništva, stanova i kućanstava, ali tko daje podatke popisivaču recimo za kuću na Zlarinu čiji vlasnik živi 70 godina u Americi!?”, govori Klempić Bogadi.

Jasno je i laicima da je registar stambenih jedinica potreban i za uvođenje poreza na nekretnine. Sada nitko na jednom mjestu nema podatke koliko točno stranaca ima nekretnine u Hrvatskoj koje su kupovali na obali. Demografi godinama apeliraju da nam je registar stanovništva nužan jer s njima država dobiva bazu podataka za upravljanje zemljom. Akademik Anđelko Akrap ističe da popis stanovništva koji se provodi svakih 10 godina ne daje ažurne, stvarne podatke o stanovništvu. Usto čak i kad se popis provede u idealnim uvjetima ne popiše se točno 3% građana, a mi smo već imali situacije da su se u popis ugurali i fiktivni stanovnici.

“Registar stanovništva je sveobuhvatniji, suvremeniji i prikladniji od popisa stanovništva za upravljanje državom, odnosno za kreiranje javnih politika na nacionalnoj i lokalnoj razini jer se u njemu stalno ažuriraju tekući podaci o učenicima, studentima, zaposlenima, umirovljenicima, zdravstvenim osiguranicima… Ima ga Slovenija i većina EU zemalja. On je baza za kreiranje obrazovne, razvojne, zdravstvene i socijalne politike, objedinjuje sve parcijalne registre koje sada imamo primjerice o učenicima, zaposlenima, umirovljenicima, zdravstvenim osiguranicima”, kaže Akrap.

Inače, referentna točka popisa bit će 31. kolovoza 2021. pa prema konceptu uobičajenog mjesta stanovanja građani koji su uoči referentnog trenutka popisa živjeli u svom mjestu stanovanja godinu dana ili došli u mjesto stanovanja s namjerom da u njemu ostane barem godinu dana ulaze u popis stanovnika Hrvatske.