Hrvatska konzervativna stranka hvata zalet za parlamentarne izbore, planirajući osvojiti nekoliko zastupničkih mandata. Uz Ružu Tomašić, uvjerljivu pobjednicu svibanjskih izbora za Europski parlament i vjerojatnu skoru predsjednicu HKS-a, to bi im i moglo poći za rukom. U razgovoru za tportal europarlamentarka Tomašić iznosi vlastita izborna očekivanja, komentira bujanje ekstremne desnice u Europi i objašnjava zašto misli da bi trebalo ukinuti status nacionalnih manjina u Hrvatskoj
Učlanjivanje u HKS u punom je jeku u Slavoniji, gdje će se 28. veljače održati i sjednica Glavnog odbora stranke. Transferi i novopečena članstva realizirana su u Đakovu, Požegu, Pleternici, Sibinju; u Vukovaru je cijela podružnica HSP-a dr. Ante Starčević prešla HKS-u i najavila suradnju s HDZ-om u Gradskom vijeću. Prvi opći sabor HKS-a, na kojemu bi Ruža Tomašić trebala preuzeti stranku od sadašnjeg predsjednika Mihovila Stanišića, održat će se 21. ožujka u Zagrebu.
Masovni prelasci u HKS odvijaju se u Slavoniji, ali i drugdje. Računate li, osim na članove HSP-a AS, i na HDSSB-ovce?
Ovakav priljev ljudi u HKS govori koliko ljudi žele istinu i transparentnost. U doba interneta sve možete sami saznati, provjeriti tko što govori i radi, s kim želite zajedno djelovati u politici. Najviše smo orijentirani na mlade ljude neopterećene starim podjelama na desnici i nositelje novih ideja, a s obzirom na moje godine, mladima smatram sve one do 45 godina. Naravno, dobrodošli su svi, ali osobno bih voljela da na mjesta dužnosnika stranke idu mladi. Mi stariji smo se u životu već ostvarili, dobili smo svoju priliku pa je naša dužnost mladima dati da se i oni sami izbore za sebe. Tko bolje zna kakvu budućnost mladi priželjkuju pored njih samih?
Čime ćete privući birače i koliko zastupničkih mandata u idućem sazivu Sabora očekujete osvojiti?
Svojim programom i projektima ciljatćemo na one birače koji ostaju doma jer nemaju za koga glasovati.Nećemo isključivo privlačiti birače drugih desnih stranaka jer jetaj kolač premalen i već je prilično podijeljen. Svojim radom iprogramom probudit ćemo savjest apstinenata kako bi izašli naizbore i glasovali za nas. Mislim da ćemo ostvariti dobar rezultat.Meni je ovo treća stranka, ali nisam promijenila svoj svjetonazor ninačin djelovanja. Najlakše bi bilo da sam ostala gdje sam bila; ovoje teži put, ali časniji. Svjetonazor je isti - konzervativizamnije ideologija, nego način života.
Ne očekujete da ćete izgubiti dio birača vjernih pravaškoj ideologiji?
Pravaštvo je, kao pojam, totalno izlizano. Mnogi su na račun pravaštva radili isključivo za osobnu korist i tako oblatili pravaško ime da to danas više nije moguće ispraviti. Pravaštvo je postalo sinonim za podjele, sukobe, nedoraslost, zatucanost, sve ono što izvorno pravaštvo nikad nije bilo. Mi ćemo kroz konzervativnu stranku revitalizirati pravaštvo jer je to dvoje u Hrvatskoj neodvojivo. Davno je to utvrdio i veliki pravaški ideolog i mučenik dr. Milan Šufflay napisavši u 'Hrvatskom pravu' 1925. kako je Hrvatska stranka prava konzervativna u socijalnom pogledu i želi da hrvatski narod bude dijelom Zapadne civilizacije. To je upravo ono što mi u HKS-u radimo, približavamo Hrvatsku Zapadu.
Kako doživljavate snažan uspon ekstremne desnice u Zapadnoj Europi, poput Stranke za neovisnost Velike Britanije i Marine Le Pen u Francuskoj?
Njihov program bazira se na netrpeljivosti prema useljenicima. Francuzi sad govore da imaju previše ljudi iz Alžira, zemlje koja je bila njihova kolonija. A zapravo žanju ono što su posijali.
Koliko je takva njihova retorika opasna i kako riješiti problem?
Nisu te zemlje počele tek sad otvarati granice, sve su to njihovi državljani koje bi neki sad najradije zadržali u getu i uskratili bi im prava koja im pripadaju kao građanima Francuske i Velike Britanije. Njihovi roditelji su mahom nepismeni, bore se za komad kruha i lako ih je mobilizirati ako u vlastitoj državi nemaju nikakve perspektive. Meni je čudno da te države nisu počele te mlade ljude osvješćivati o njihovim mogućnostima, kako se mogu školovati i postati ravnopravni članovi društva.
366198 ,363827 ,362498 ,360071I Vama, međutim, zamjeraju izjavu o 'gostima' i 'Hrvatskoj za Hrvate'
Istina je da su svi oni koji imaju hrvatsko državljanstvo politički Hrvati. Ja se u Kanadi nikad nisam osjećala građankom drugog reda kad bi premijer rekao My dear fellow Canadians. Dapače, tek je takav pristup prema nama drukčijeg etničkog podrijetla bio znak da smo široko prihvaćeni u kanadskom društvu. Imali smo svoje kulturne autonomije, ali smo pred zakonom bili jednaki, ne jednakiji. U politiku nitko ne bi trebao ulaziti zato što je manjinac i želi pomoći isključivo ograničenom broju ljudi s kojima dijeli krvna zrnca, nego zato što želi bolje sutra za svoju državu i društvo u cjelini.
Smatrate li da bi Hrvatska trebala ukinuti status nacionalnih manjina?
Po mom mišljenju, da. Svi manjinci koji imaju državljanstvo Republike Hrvatske su politički Hrvati, a oni bez državljanstva su naši gosti. I nikome onda ne može biti ni bolje ni gore zato što je manjinac ili pripadnik većinskog naroda. Svi smo u tom slučaju ravnopravni i zajednički radimo na boljitku ove države. Manjinci ne bi glasovali po naputku nekoga iz Srbije ili neke druge strane države, već bi u Saboru branili interese Republike Hrvatske i svih njezinih građana. Ne bi onda imali problema ni pri zapošljavanju jer netko ne bi mogao dobiti posao samo zato što je manjinac ili etnički Hrvat. Poslove treba zaslužiti stručnošću i predanošću poslu, a postupci zapošljavanja trebaju biti transparentni. I kažnjavati ako netko nije dobio posao zbog nacije, porijekla, spola i dr.
To je teško dokazivo na sudovima.
Ako vi imate sve najbolje reference za posao, a ja dvostruko lošije od vas, ali ja dobijem posao jer sam etnička Hrvatica a vi niste, to nije fer. Baš kao što nije fer ni da se Hrvati diskriminiraju na taj način u korist manjinaca. Pozitivna diskriminacija je svejedno diskriminacija i podriva vladavinu prava. Posao treba dobivati isključivo temeljem kvalifikacija. Svaku diskriminaciju treba strogo kažnjavati.
Jeste li se čuli s izabranom predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović, koju ste davno predložili za predsjedničku kandidatkinju?
Jesam. Ne gnjavim je, ima posla. Nisam od onih koji hodaju za pobjednicima. Zadovoljna sam što je pobijedila i pokazalo se da je točno ono što sam govorila, da je Hrvatska spremna za ženu predsjednicu. Malo će to sad ipak biti drugačije. Žene nemaju velik ego. Vjerujem da će izabrana predsjednica saslušati sve s dobrim prijedlozima. Mislim da su žene inače socijalno osjetljivije, a u Hrvatskoj je to danas najpotrebnije. Sjest će sa svakim i natjerati druge da rade.
Očekujete li da će zatražiti prijevremene izbore?
Vjerujem da će preko medija vršiti pritisak na Vladu, ona to može. Ova hrvatska Vlada ponaša se kao da ljudi rade za nju, umjesto da je obrnuto. Vlada treba biti na usluzi građanima. No ipak ne vjerujem da će doći do prijevremenih izbora, jer se izbori očekuju već u studenom.
Financial Times prognozira da se u slučaju okupljanja široke lijeve koalicije HDZ-u ne piše dobro. Hoćete li u koaliciju s HDZ-om, po čemu ste uopće drukčiji od njih?
Vidjet ćemo što će biti. Čujem i da će predsjednik Ivo Josipović osnovati novu stranku, znači bit će zanimljivo i na ljevici. Mi ćemo biti drukčiji od svih prvenstveno po svom programu – zagovornici smo malih poreza, veće financijske slobode građana, snažno ćemo poticati malo i srednje poduzetništvo, a i nismo nikoga zaposlili u javnom sektoru u zamjenu za glas na izborima pa nemamo problema s provođenjem mjera smanjenja javne potrošnje i racionalizacije javne uprave. Naš će program imati i konkretne vremenske rokove - što ćemo napraviti za godinu dana, za dvije godine, pet. Normalno je da se planira bar za sedam godina. Radimo na tome, imamo gospodarstvenike koji nisu samo teoretičari, već imaju iskustva iz prakse.
Možete li otkriti njihova imena, jesu li iz Hrvatske ili iz inozemstva?
To su hrvatski gospodarstvenici. Ima nekih koji rade i u aktualnoj Vladi, stručnjaci koji su bili u privatnom sektoru, znaju probleme i rješenja.
Očekujete li da će se još netko kandidirati za predsjednika ili predsjednicu HKS-a?
To pitajte kolege. Ja molim ljude da se kandidiraju, ne želim se nametati, već isključivo biti podrška. Kandidaturu ću prihvatiti jer sam to obećala, ali voljela bih da se i mladi ljudi jave.
Možete li već sada nekoga izdvojiti u stranci, šira javnost nije za njih čula?
Sadašnji predsjednik Mihovil Stanišić iz Karlovca časno je odstupio s mjesta predsjednika Gradskog vijeća Grada Karlovca po izlasku iz bivše stranke i tako dokazao kako ima mjesta čestitosti u politici. U susjednoj Duga Resi imamo mladog dogradonačelnika Zorana Vilovića koji je već u prvoj polovici mandata odradio nekoliko kvalitetnih projekata za mlade u tom gradu. Mladi načelnik Općine Sibinj Josip Pavić, jedan od dvojice naših aktualnih dopredsjednika, preuzeo je općinu pred bankrotom i preokrenuo je. Sad se općina kvalitetno razvija i funkcionira fantastično. Drugi naš dopredsjednik je dogradonačelnik Šibenika Nikica Penđer, također mlad čovjek cijenjen u svojoj sredini. K nama je došao i Marijan Pavliček, dogradonačelnik Vukovara. Ja sam kao zastupnica u Europskom parlamentu također okružena mladim Hrvatima koji svakodnevno vrijedno rade kako bismo zajedno promijenili stanje u Hrvatskoj na bolje s ove europske razine.
Tako je to, ima mladih koji spavaju do podne, kad se probude žicaju za kavu i onda govore da ništa u državi ne valja. A imate i neke koji su se već dokazali, kao i mnoge koji se trude, i bio bi grijeh da oni ne mogu odlučivati o svojoj sudbini nego da to umjesto njih radi neki 70-godišnji isluženi političar.
Kako ćete, kao europarlamentarka i izgledna predsjednica stranke koja izlazi na parlamentarne izbore, usklađivati sve predstojeće obaveze?
Najviše će stradati moja obitelj. Bila sam s njima do Nove godine, ali sad... Od rujna do izbora neću uopće biti doma, ali onda je to to – kad na izborima osvojimo nekoliko zastupničkih mandata, onda će netko od tih ljudi nadam se preuzeti odgovornost i kroz kvalitetan rad u Saboru s ostalim našim zastupnicima odvesti stranku u budućnost. Ovo je način da ostvarim svoj san – ostaviti što više mladih ljudi u Saboru, kako bi oni odlučivali o vlastitoj budućnosti, a ja ću im iz Europskog parlamenta u narednim godinama biti podrška.