Europski mehanizam financijske stabilnosti (EFSM) najbrži je model pomoći Grčkoj, ustvrdio je Lalovac, dodavši da će u pružanju pomoći toj zemlji sudjelovati i zemlje izvan eurozone, kojima je zauzvrat ponuđena kao kolateral gotovina na računu Europske središnje banke (ECB).

'Ukoliko se dogodi 'nepovrat' tih sredstava, nama se garantira sredstvima Europske središnje banke', izjavio je Lalovac i rekao da Hrvatska neće stvarati probleme, napomenuvši da nema puno vremena, jer se danas i sutra moraju ratificirati ti ugovori u eurozoni.

Grčki parlament usvojio je u četvrtak rano ujutro paket reformi kao uvjet za nastavak razgovora s eurozonom o financijskoj pomoći od 86 milijardi eura. Predsjednik Eurogrupe Jeroen Dijsselbloem najavio je potom da će ministri financija eurozone održati u četvrtak ujutro telekonferenciju o ishodu glasovanja u grčkom parlamentu.

No, Grčkoj u sljedećih manje od mjesec dana treba 12 milijardi eura i to sedam milijardi do 20. srpnja i dodatnih 5 milijardi do 5. kolovoza. Stoga se pojavilo nekoliko ideja otkuda bi se mogao namaknuti taj novac. Komisija razmatra da se reaktivira EFSM, fond koji je formiran u svibnju 2010. godine i za koji jamče sve države članice.

'Sudjelujemo, ne pravimo probleme, ali nema opterećenja za proračun', istaknuo je ministar Lalovac.

Kako je pojasnio, Grčka se zadužuje, a ukoliko ne vrati te dugove, novac se isplaćuje iz EU proračuna, pri čemu bi tada za Hrvatsku nastala obveza uplate temeljem garancije, no kako je ministar financija istaknuo 'mi nećemo uplaćivati nego ćemo se pokriti tim kešom koji je na računu Europske središnje banke'.

'Pomažemo, samo bez sredstava građana Republike Hrvatske', zaključio je Lalovac.

Ranije ovoga tjedna ministar Lalovac u Bruxellesu je novinarima kazao da su 'rađene neke projekcije', prema kojima bi za Hrvatsku obveza bila 50-tak milijuna eura jamstva.