Ekonomija Hrvatske je u recesiji još od 2008. godine, a dosad je potonula za skoro 12 posto. Prvi znaci oporavka očekuju se tek u 2014. godini, ali to je vrlo uvjetno. U tekućoj godini očekuje se da se ekonomija Hrvatske smanji za jedan posto, a kao glavni problem uzima se domaća potražnja koja je i dalje u padu. Kao osnovni razlozi takvog stanja navedeni su konstantan rast nezaposlenosti i nominalno rezanje plaća u javnom sektoru od tri posto. Tu je i inflacija.

Zimska prognoza Europske komisije za ovu godinu bila je 15,9 posto nezaposlene radne snage u Hrvatskoj, s tim da je za 2014. godinu očekivano smanjenje na 14,9 posto. No sada ta ista Komisija za 2013. očekuje rast nezaposlenosti na čak 19,1 posto, a iduće i preko 20 posto.

Tako loši pokazatelji imali bi za posljedicu rast javnog duga preko 60 posto BDP-a, što je gornja granica koja postavljena Paktom za stabilnost i rast.

Izvješće navodi velike napore Vlade i značajno uvođenje reda u porezni sustav, no uglavnom zbog slabe ekonomske aktivnosti ove godine se očekuje proračunski deficit od 4,7 posto BDP-a.

Crne prognoze ne moraju biti posve točne, priznaje EK, no s obzirom na to da Pakt za stabilnost i razvoj ne dozvoljava budžetski minus preko tri posto (tolerira se do 3,5 posto), Hrvatska bi mogla biti podvrgnuta Proceduri za prekomjerni deficit (EDP) koju trpi već 20 od 27 dosadašnjih članica. Bugarska je, primjerice, lani izašla iz EDP-a nakon što je pokazala dobre rezultate.

Novi problemi koji očekuju hrvatsku ekonomiju nakon ulaska, prema EK-u, jesu smanjenje investicija zbog nužnih financijskih mjera, zatim nedovoljna konkurentnost za hrvatska poduzeća na europskom tržištu i, na kraju, prisila da Hrvatska napusti Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA) u sklopu kojeg je Hrvatska ostvarivala protočnu trgovinu sa svojim tradicionalnim regionalnim partnerima – posebice zemljama bivše Jugoslavije.