Malović je novinarima kazala da na temelju tih optužnica Srbija ima raspisanih 90 međunarodnih tjeralica za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu.

Malović je kazala da je nakon ukidanja vojnih sudova srbijanskom pravosuđu ostao veliki broj predmeta vezanih za ratne zločine, a za neke od njih, kako je kasnije ustanovljeno, nije bilo nikakvih dokaza za pokretanje postupaka.

Ministrica je dodala da je sa srbijanskim Tužiteljstvom za ratne zločine nedavno dogovoreno preispitivanje predmeta na temelju kojih su raspisane tjeralice. 'Već postoji mješovita skupina Hrvatske i Srbije koja će utvrditi u kojim je slučajevima svrsishodno da se ti slučajevi procesuiraju, ako se uopće trebaju procesuirati', dodala je.

Zamjenik srbijanskog javnog tužitelja Đorđe Ostojić objasnio je nedavno da će preispitivanje tjeralica raspisanih na temelju istraga koje je provelo nekadašnje vojno pravosuđe biti provedeno jer su se događaji na kojima se temelje zbili u vrijeme rata i u drugim političkim okolnostima.

Tijekom preispitivanja će se, kako je objasnio, uzeti u obzir je li vojno pravosuđe, i na koji način, imalo mogućnosti utvrditi dokaze, te jesu li ti dokazi važeći pred sadašnjim pravosuđem. Sud i tužiteljstvo, kako je rekao, mogu raditi samo po onim dokazima koji imaju težinu te u tom smislu treba preispitati sve predmete i na temelju toga vidjeti je li potrebno da tjeralice i dalje ostanu na snazi.