Govoreći o osmoj obljetnici, voditelj Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a Miroslav Tuđman kazao je kako su članice NATO-a i EU-a među najrazvijenijima u svijetu. No i razvijenost, dodao je, donosi svoje slabosti. 'Činjenica je da što su zemlje tehnološki naprednije i gospodarski razvijenije to su ranjivije. U suvremenom svijetu više nema jasnih granica između unutarnjih i vanjskih prijetnji, unutarnje i vanjske sigurnosti. Tradicionalne podjele na unutarnje i vanjske ugroze, tradicionalna uloga uporabe vojske samo protiv vanjskoga neprijatelja, pa time i uloga NATO-a kao vojnoga saveza u međunarodnome poretku – traži nove strategije ne samo nacionalne sigurnosti, nego i kolektivne sigurnosti. Zato je realno očekivati kako će Parlamentarna skupština NATO-a imati sve veću ulogu u pronalaženju političkih dogovora oko scenarija i strategija za uporabu vojnih potencijala, NATO-ih misija i operacija', rekao je Tuđman.

Razvijene zemlje će i iza godine u godinu morati sve više ulagati u sigurnost, upozorava Tuđman. 'Samo moramo graditi sustave koji će biti strateški odgovor na prijetnje koje možemo predvidjeti i očekivati u budućnosti, a ne ulagati u opremu i sustave koji mogu biti dobra rješenja  za prijašnje prijetnje. Povijest nas uči da je u sukobima pobjeđivao uvijek onaj koji je pronalazio slabosti i nedostatke postojećim sustavima i logikama mišljenja', poručio je Tuđman.

Obratila se i izaslanica predsjednice RH Anamarija Kirinić. 'Izazovi za koje smo mislili da pripadaju prošlosti ponovno su oživjeli, uz pojavu novih prijetnji u, za sada, nezabilježenoj silini. Savez se nastoji prilagoditi takvim novim uvjetima, prilagođavajući svoj strateški postav, prioritete i razinu posvećenosti zadaćama koje će obilježiti našu budućnost i budućnost naše djece. I tu nam je potrebna ozbiljnost i odgovornost poput one koju Sabor iskazuje podupirući Vladu i Predsjednicu Republike u ostvarenju zadaće odgovornog članstva u Savezu. Uvjerena sam da u toj zadaći nećemo zakazati – kao Savez, kao države članice i kao pojedinci – i da ćemo pokazati svijest o ozbiljnosti trenutka, izazovima koji su pred nama i odgovornosti koju sa sobom nose naše buduće odluke', rekla je Kirinić.

Svih misija u kojima Hrvatska sudjeluje u sklopu NATO-a prisjetio se načelnik Glavnog stožera OSRH Mirko Šundov. 'Oružane snage Republike Hrvatske prepoznatljivi su dio NATO napora u operacijama potpore miru u Afganistanu i na Kosovu, čiji pripadnici aktivno sudjeluju u inicijativama Saveza i popunjavaju nacionalne pozicije u NATO zapovjednoj strukturi i strukturi snaga. Vezano s tim  povećan je doprinos Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji na Kosovu za 9 pripadnika, a za početak 2018. predviđeno je slanje u Litvu postrojbe u sklopu aktivnosti Pojačane prednje prisutnosti (eFP) sa snagama Republike Njemačke', rekao je Šundov.

Kazao je i kako Hrvatskoj predstoji 'izrada nove Strategije nacionalne sigurnosti, donošenje  Zakona o nacionalnoj sigurnosti  i unatoč gospodarskim ograničenjima, a slijedom toga i određenim proračunskim  poteškoćama Hrvatska će nastojati povećati izdvajanja za obranu, te dostići ciljanu razinu od 2 ,00 posto BDP.'

Spomenuo se i kriza i svijetu. 'Hrvatskoj ne prijeti opasnost neposrednog konvencionalnog vojnog napada, ali se ova pretpostavka ne smije potpuno isključiti i treba ostati kao temelj planiranja potrebnih obrambenih sposobnosti i organizacijskih rješenja u Oružanim snagama. Krize u našem širem okružju sigurno će se reflektirati i na djelovanje Oružanih snaga, prvenstveno kroz aktivnosti koje planira i poduzima NATO u odgovoru na te krize. Krize u daljem okružju (sjeverna Afrika, Bliski istok, Ukrajina) te, posebno, migracijska kriza u koju je uključena i Republika Hrvatska, nameću potrebu održavanja relativno visoke spremnosti Oružanih snaga. Pri tome će posebna pozornost biti stavljena na razvoj sposobnosti i mehanizama koji će unaprijediti pomoć Oružanih snaga civilnim institucijama, u skladu sa sigurnosnim izazovima i nacionalnim zakonskim odredbama', rekao je Šundov.

'Teško je danas ne spomenuti i aktualnu ukrajinsku krizu, koja svojim intenzitetom i potencijalom razvoja ima snažno djelovanje na Europu – kako na donositelje političkih odluka tako i na društva u cjelini koja su postala svjesna krhkosti mira i potrebi aktivnog i stalnog doprinosa njegovom održavanju', rekao je, među ostalim, Šundov.

Od vojske ustrojene za obranu države, Hrvatska je u kratkom vremenu stvorila male, fleksibilne i mobilne Oružane snage koje su spremne odgovoriti, zajedno s partnerima u okviru NATO-a, trenutačnim i budućim izazovima', kazao je potpredsjednik vlade i ministar obrane Damir Krstićević. 'Ulažemo i nastavit ćemo ulagati u ljudske potencijale, kao najvredniji dio Oružanih snaga – opremu i naoružanje uvijek je lako zamijeniti, dok jednom izgubljene sposobnosti naših vrijednih pripadnika Oružanih snaga teško možemo nadomjestiti. Ova godina -godina je hrvatskoga vojnika, dočasnika i časnika. Upravo naše pripadnike, nasljednike ponosne, pobjedničke Hrvatske vojske stavljamo u fokus našega djelovanja', rekao je Krstičević.

Progovorio je i o ulozi Hrvatske u NATO-u. 'Republika Hrvatska je u prvih osam godina članstva u NATO-u potvrdila kako je vjerodostojna saveznica. Stajališta i nacionalni interesi Republike Hrvatske kao članice Saveza i ravnopravnog partnera s drugim državama u Savezu uzimaju se s većom težinom kako na području jugoistočne Europe tako i na širem međunarodnom planu. Nadalje, osam godina članstva Republike Hrvatske u Savezu bilo je obilježeno globalnom ekonomskog krizom koja se pojavila u gotovo svim članicama NATO-a. Zbog toga smo morali te moramo i dalje ulagati dodatne napore u okviru obrambenog proračuna u smislu odgovora na potrebe nacionalne i kolektivne sigurnosti. Nakon dugo vremena, u 2017. smo uspjeli povećati obrambeni proračun za 9 posto.Očekujem i zalagat ću se i za daljnje povećanje obrambenog proračuna i u budućnosti', rekao je Krstičević.

Da NATO nije samo vojni savez upozorio je predsjednik Parlamentarne skupštine Paolo Alli. 'NATO je nakon hladnog rata sve više postao savez vrijednosti', rekao je Alli.

'Trošenje novaca za obranu nije bacanje novaca. To je ulaganje u našu budućnost', rekao je Alli, dodavši kako se ta poruka mora objasniti i građanima.

Cilje je da se izdvajanje za obranu u zemljama članicama poveća na 2 posto BDP-a, dodao je Alli.

Povodom obljetnice obratio se i predsjednik Sabora Božo Petrov, koji je upozorio na ugroze. 'Trebamo poduzeti sve kako bismo zaštitili građane i stvorili zonu sigurnosti, stoga stalno moramo motriti događaje i biti sposobni odgovoriti ako se za to ukaže potreba. Svjedoci smo učestalih terorističkih napada, spomenut ću samo Bruxelles, Pariz, Ankaru, Istambul, Berlin, London, koji svjedoče o brutalnosti počinitelja koji ne prežu ni pred čime i ubijaju nevine ljude u ime nekih svojih ciljeva. ISIL i druge terorističke skupine moramo zajednički zaustaviti. Nema te ideologije, a napose vjere, u ime koje se mogu počinjati ovakvi zločini. Partnerstvo Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, smatram, ključno je za rješavanje globalnih izazova poput prijetnje radikalnog islamizma. Promicanjem stabilizacije jugoistoka Europe Hrvatska tome pridonosi. Ovakve se prijetnje mogu rješavati samo zajednički i snaženjem savezništva Europske unije, Europe i NATO saveza, ali i jačanjem transatlanskog partnerstava općenito', kazao je Petrov, dodavši kako će nada da će put članstva u NATO-u uskoro i Makedonija i BiH.