'Hrvatska se sprema za proslavu svojeg ulaska u EU, ali ne treba još otvarati slavljeničke boce', ironično konstatira Washington Post u svojoj priči o 'napetoj raspravi' koja se u hrvatskoj javnosti razvila oko sudbine slatkog vina prošeka. EU je odlučio da 'ta balkanska zemlja ne smije više nigdje – pa ni unutar vlastitih granica – prodavati svoje poznato slatko vino prošek pod tim nazivom jer je previše sličan talijanskom proseccu', a ugrožen je i 'teran, na čiji naziv pravo polaže susjedna Slovenija'.

'Hrvati su jako ponosni na svoja vina, proizvod sunčanih, kamenih jadranskih otoka i obale. Mnogi Hrvati su se žrtvovali za članstvo u EU, što uključuje gubitak radnih mjesta u neprofitabilnim državnim tvrtkama, čije je zatvaranje naredila Unija, te odluku oko prošeka vide kao dodatnu uvredu', piše američki dnevnik, napominjući da je po najnovijim anketama podrška za ulazak u EU pala na 45 posto.

Hrvatska ističe da su prošek i prosecco dva potpuno različita vina – prvi je sladak, a drugi s mjehurićima – te da 'hrvatski brend ima višestoljetnu tradiciju', 'dulju od postojanja aktualne talijanske države', kako za Post kaže hrvatski vinar i enolog Andro Tomić iz Jelse na Hvaru. 'Uzeti Dalmaciji prošek bilo bi kao uzeti joj more', rekao je hrvatski vinar.

Post podsjeća da postoji i problem oko terana sa Slovenijom, kao i da su 'Hrvatska i susjedna Slovenija godinama u sukobu oko niza stvari, između ostaloga teritorijalnih nesuglasica', te je cijela priča oko istarskog vina 'motivirana politikom'. Iz Bruxellesa su izjavili da bi se Hrvatska, Italija sa svojim terranom i Slovenija sa zaštićenim teranom mogle dogovoriti oko dijeljenja naziva za europsko tržište, ali da je konačna odluka na Ljubljani.