'Za kraj tjedna ide posljednja u nizu naših objava. Nadamo se da smo vam uspjele razjasniti neke stvari vezane uz potrese, da razumijete zašto vam neki potres izgleda jači ili slabiji nego što piše i da nije jednostavno procijeniti do kad će neka serija potresa trajati. Sad konačno dajemo odgovore na najprovokativnija pitanja - ona o predviđanju potresa.

Kad će sljedeći potres?

To se svi pitaju, a mi seizmolozi naizgled stalno bježimo od odgovora i pričamo o drugim stvarima. Zašto? Zar zaista slijepo odbacujemo sve te stvari koje se događaju prije potresa i napore pojedinaca da predvide potres? Nipošto! Predviđanje potresa bio je jedan od glavnih ciljeva seizmologije od njenih početaka i san većine seizmologa. Od kraja 19. stoljeća istraživani su razni potencijalni prethodni signali potresa kao što je povećana koncentracija plina radona, promjene u elektromagnetskom polju Zemlje, svjetlosni signali, promjene u sastavu podzemnih voda, ponašanje životinja, prethodni potresi, promjene u brzini seizmičkih valova u zoni rasjeda i još ponešto. U novije vrijeme razmatraju se npr. geodetska GPS-mjerenja.

Sedamdesetih godina prošlog stoljeća optimizam je bio na vrhuncu, najavljivala se uspješna predikcija potresa već sljedećeg desetljeća, čim se sakupi dovoljno podataka. Godine 1975. uspješno je evakuiran kineski grad Haicheng prije potresa magnitude 7,3 te je u tom gusto naseljenom području od pustošnog potresa (IX °MCS) stradalo tek nešto više od 2000 ljudi. Međutim, prije tog potresa izdano je i jedno lažno upozorenje, taj dio Kine prethodno je zatreslo par potresa magnitude malo veće od 5,0 te su ljudi dosta vremena provodili na otvorenom ili odselili iz svojih domova. Evakuacija se nije dogodila u kratko vrijeme.

Nasuprot tome, već sljedeće godine potres magnitude 7,6 razorio je samo 400 km udaljeni grad Tangshan i stradalo je više od 242000 ljudi, bez ikakvih upozorenja. (Oba potresa dogodila su se tijekom Kulturne revolucije u Narodnoj Republici Kini te brojevi poginulih i ostali podaci o potresima nisu pouzdani. Za više informacija preporučujemo da pročitate ovaj tekst.

Ova dva potresa najbolje ilustriraju poteškoće vezane uz predviđanje potresa. Istina je, zabilježene su razne pojave koje se dogode prije potresa. Međutim, ne dogode se sve pojave prije svih potresa nego se u različitim seizmički aktivnim područjima javljaju se različite prethodne pojave. Tako u područjima s većom koncentracijom plina radona može doći do povećanja njegove koncentracije prije nekih potresa, u određenim geološkim okruženjima može doći do promjene kemijskog sastava vode…

I to se ne dogodi uvijek nego postoje potresi bez ikakvih „najava“. Također, ovakve pojave ne opažaju se samo prije potresa nego i potpuno nevezano uz potrese, zbog čega mogu dovesti do lažnih upozorenja. Kroz desetljeća je veliki napor i novac uložen u predviđanje potresa, ali ni gotovo 50 godina nakon potresa u Haichengu uspješno predviđanje potresa još uvijek nije moguće.

Što bi bilo uspješno predviđanje potresa?

Predviđeni potres je onaj za koji unaprijed kažemo gdje će se dogoditi, kada će se dogoditi i kolika će mu biti magnituda. Zemlja je naprosto previše kompleksan sustav da bismo mogli točno odrediti ova tri parametra. Koja je korist ako kažemo da će se na istočnoj obali Jadrana dogoditi razoran potres sljedeće godine? Ako je to u predalekoj budućnosti, trebamo li reći i točan mjesec?

Koliko dugo bismo bili spremni živjeti izvan svog doma, grada ili sela, jer će se dogoditi potres? Hoćemo li evakuirati Rijeku na mjesec dana, a da na kraju potres bude kod Dubrovnika ili u Crnoj Gori?

Možemo promatrati samo jedno od tih područja i pokušati dati prognozu za taj dio. Tada dolazimo do novog problema s potresima – svi slično počinju, bez obzira na jakost. Dogodi se lom na rasjedu, kilometrima ispod naših nogu. Jakost potresa ovisi o tome koliki dio rasjeda će puknuti, a to se ne može znati niti kad lom već započne.

Nadalje, što ako bude „samo“ potres magnitude 6, a ne magnitude 7? Izbjegavanje potresa nije rješenje, naprosto moramo naučiti živjeti s njima. Ne želimo nikoga plašiti izjavama da se u Zagrebu može dogoditi i jači potres, ali toga moramo svi biti svjesni i pripremiti se u najvećoj mogućoj mjeri kako bi šteta bila što manja. Zato još jednom podsjećamo na edukativne materijale.

Kakva je korist od seizmologa ako ne možemo predvidjeti potrese?

Najbolje što je svjetska seizmologija postigla jesu rana upozorenja na nadolazeće potrese. Ona su izuzetno korisna za sve građane jer se mogu pripremiti i poduzeti osnovne mjere zaštite (npr. skloniti se od predmeta koji bi mogli pasti, isključiti štednjak da ne dođe do požara itd.), zdravstvene radnike (npr. kirurzi mogu odmaknuti skalpel ako se potres dogodi tijekom operacije), u industriji, za zaštitu elektroenergetskih postrojenja, u prometu – mogu se zaustaviti vlakovi,…

Najviše uspjeha s ranim upozorenjima ima Japan, gdje se koriste podaci s više od 4000 seizmografa kako bi se dala upozorenja građanima, željeznici i industrijskim postrojenjima.

Sustav ranih upozorenja također se koristi u Meksiku i SAD-u.

Zašto mi to nemamo? Jedan od problema je što su, bar u slučaju Zagreba, izvori potresa previše blizu grada da bi se na vrijeme moglo detektirati potres i odaslati upozorenje. Žarišta najjačih potresa koji pogađaju Japan nalaze se u Tihom oceanu i potrebno je oko 90 s da razorni valovi stignu do gusto naseljenog dijela i energetskih postrojenja. U slučaju proljetnog zagrebačkog potresa protekle su samo dvije sekunde od prve najave potresa (P-val u Markuševcu) do dolaska razornijeg S-vala u centar Zagreba. Za sam Markuševac i naselja blizu epicentra, radi se o vremenu od samo jedne sekunde!

Stoga su upozorenja i automatizirani sustavi npr. zaustavljanja vlakova i tramvaja teško izvedivi za Grad Zagreb. Sustav ranih upozorenja je svakako nešto o čemu treba razmisliti, ali za zaštitu udaljenijih važnih objekata (npr. NE Krško). Najsigurnije i najvažnije što možemo napraviti jest gradnja građevina otpornih na potrese!

Nadam se da smo u prethodnim objavama uspjeli objasniti kako su podaci o potresima i suvremene karte potresnih područja važni prilikom definiranja građevinskih propisa. Zahvaljujući znanju o potresima, lociranju čak i sitnih potresa koji se gotovo svakodnevno događaju u Hrvatskoj te traženjem i provjerom informacija o povijesnim potresima, možemo dobro procijeniti kakve građevine trebamo imati da izdrže potresno djelovanje. Zato imate nas seizmologe i zato nam treba razvijena mreža seizmoloških postaja: da što bolje upoznamo naše potrese, strukturu Zemlje i rasjede te omogućimo što kvalitetnije informacije za one koji će ih moći upotrijebiti da umanjimo rizik.

P.S. Seizmologija je mlada znanost i potresi su nam vrijedan izvor podataka o strukturi Zemlje. Tako je ova serija potresa „osvijetlila“ zonu Sjevernog rubnog medvedničkog rasjeda na kojem se dogodila. Geometriju rasjeda ispod površine možemo najbolje upoznati na temelju lokacija potresa koje se na njima događaju, a ovo je prva serija potresa u Zagrebačkom području zabilježena s dovoljno modernih instrumenata na temelju koje se može naučiti nešto o rasjedima ispod površine.