Prognoze Ekonomskog instituta objavljene u novom broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly pokazuju da će se negativna kretanja s kraja 2008. prenijeti na ovu godinu.

Hrvatsko je gospodarstvo značajno oslabilo u drugoj polovici 2008. Unatoč povećanju od 1,6 posto u odnosu na isto razdoblje 2007. u trećem je prošlogodišnjem tromjesečju zabilježen pad BDP-a za 0,5 posto u odnosu na drugo tromjesečje, a sličan se pad očekuje i u četvrtom kvartalu.

Analitičari Ekonomskog instituta stoga procjenjuju da je hrvatsko gospodarstvo već zakoračilo u recesiju. Pritom se recesija definira kao dva uzastopna tromjesečja pada gospodarske aktivnosti.

Projekcije EIZ-a pokazuju da će se negativna kretanja prenijeti u 2009. godinu u kojoj se očekuje pad bruto domaćeg proizvoda od 1,4 posto, navodi se u priopćenju EIZ-a u povodu objavljivanja novog broja publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly.

Podaci raspoloživi do trećeg tromjesečja 2008. već ukazuju na značajno usporavanje osobne potrošnje. Investicije koje su snažno rasle u prvoj polovici godine u trećem su tromjesečju smanjene za 1,5 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, i to unatoč relativno snažnoj građevinskoj aktivnosti.

Nepovoljni su trendovi uočeni kod izvoza, dok je uvoz stagnirao u trećem tromjesečju. Zbog toga je došlo do povećanja trgovinskog deficita, kao i deficita tekućeg računa platne bilance.

Drugu polovicu 2008. karakterizira i snažno usporavanje kreditne aktivnosti, ponajprije kredita stanovništvu, posebice stambenih kredita.

Inflacija je značajno smanjena sa 8,4 posto u srpnju na 2,9 posto u prosincu. U trećem je tromjesečju prošle godine došlo i do osjetnog usporavanja rasta prihoda proračuna.

Analitičari EIZ-a u 2009. očekuju blago smanjenje osobne potrošnje te značajan pad investicija. Izvoz će se umjereno smanjiti, dok bi uvoz mogao značajno pasti, tako da bi se deficit tekućeg računa platne bilance mogao smanjiti sa 10,7 u 2008. na 7,7 posto BDP-a u 2009.

Usporavanje ukupne gospodarske aktivnosti prenijet će se i na tržište rada, uz rast stope nezaposlenosti.

Inflacija potrošačkih cijena mogla bi se zadržati na prosjeku od oko 2,3 posto.

Očekuje se rebalans proračuna koji neće zahtijevati samo redistribuciju sredstava, nego i smanjenje rashoda ukoliko se želi zadržati deficit u okviru ciljanih 0,9 posto BDP-a.

Analitičari Ekonomskog instituta upozoravaju i na rastuće rizike vezane uz navedene prognoze.

Ukoliko negativni učinci međunarodne financijske krize na realni sektor te povjerenje potrošača i investitora budu snažniji od očekivanih, to će utjecati na još nepovoljnija kretanja u hrvatskom gospodarstvu.

Po njihovoj se ocjeni najznačajniji izazovi povezani uz domaće gospodarstvo odnose na refinanciranje dugova i održavanje stabilnosti tečaja.

Međutim, napominju, postoji mogućnost da se povjerenje potrošača i investitora obnovi ranije od očekivanog te da smanjena inflacija poveća domaću potrošnju, što bi imalo još snažnije pozitivne učinke za gospodarstvo.