Bilo da će na izbore izaći samostalno ili u nekoj koaliciji, HSS vrlo vjerojatno može računati da će sjediti u Saboru u novom mandatu. Koliko god biti parlamentarna stranka značilo uspjeh, daleko je od rezultata koje je HSS postizao devedesetih. Unatoč tome, HSS ne treba još otpisati, o čemu smo porazgovarali i s političkim analitičarem Davorom Gjenerom
Nakon što je za vikend predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor podijelila članske iskaznice Mladeži HDZ-a za 1.500 mladih, njezinim stopama krenuo je i HSS čiji će predsjednik Josip Friščić večeras udijeliti 200 HSS-ovih članskih iskaznica. Iako nema ničeg iznenađujućeg u tome da bilo koja stranka prima nove članove, ovakav PR potez stranke koja je vrhunac imala devedesetih ipak pomalo iskače.
Na spomen HSS-a svi se sigurno još sjećaju 'narodnog tribuna' Josipa Jože Pankretića, oca aktualnog potpredsjednika Vlade Božidara Pankretića, koji je, unatoč neškolovanosti, bio jedan od najpopularnijih saborskih zastupnika početkom devedesetih. Upravo je tada, s Jožom Pankretićem u Saboru i pod vodstvom Drage Stipca, HSS bio na vrhuncu snage, no ako se pita političkog analitičara Davora Gjenera, ta vremena 'seljačka stranka' neće više doživjeti.
'Teško će HSS povratiti popularnost koju je imao Joža Pankretić jer su druga vremena. Sabor ima drukčiju percepciju i značenje parlamenta je puno manje. Vremena više nisu takva da bi podnosila Pankretića. S druge strane, i Stipac je bio jedini predsjednik HSS-a koji nije u prvi plan gurao samoga sebe, nego je oko sebe okupljao tim', kazao je Gjenero
Da je popularnost HSS-a u padu, govore i mandati osvojeni na parlamentarnim izborima. Na izborima 1995, kada je nastupao unutar koalicije Novi Sabor (uz HSS, činili su je HSLS, IDS, HKDU i SBHS), HSS je osvojio 10 mandata u tadašnjem
Zastupničkom domu, dok je 2000. ta brojka porasla na 16, a danas se može 'pohvaliti' samo sa šest saborskih mjesta. Slični pad rejtinga i popularnosti dogodio se i na lokalnoj razini, pa je, primjerice, na lokalnim izborima 2001. HSS osvojio čak osam mjesta župana, no na lokalnim izborima prije dvije godine HSS je osvojio županska mjesta u Zagrebačkoj, Koprivničko-križevačkoj i Bjelovarskoj županiji, što je najlošiji rezultat HSS-a u broju župana.
No, unatoč takvom padu HSS u zadnjih godinu dana, prema istraživanju Cro Demoskopa, drži prosječan rejting na pet posto, taman na granici izbornog praga. Kakav rezultat mogu očekivati na parlamentarnim izborima koji bi se trebali odigrati krajem ove godine, ovisit će hoće li na njih izaći samostalno ili u koaliciji s HDZ-om, kaže nam Gjenero.
'Ako idu samostalno na izbore, HSS će se naći u situaciji da bude regionalna konzervativna stranka jer na veću potporu mogu računati na sjeverozapadu Hrvatske, oko Bjelovara, Siska. Oni imaju potencijal parlamentarne stranke i nema govora da budu izvan parlamenta, pogotovo jer će u svojim tradicionalno jakim sredinama dobiti i više glasova nego što to pokazuju anketna istraživanja. S druge strane, ako izađu na listi s HDZ-om, neće dobiti veliki dobitak. Naime, njihovo biračko tijelo po vrijednostima je blizu HDZ-ovom biračkom tijelu, s jednom razlikom da bi za HSS glasali oni birači koji imaju odmak prema HDZ-u', rekao je Gjenero, dodavši da bi koalicija s HSS-om mogao predstavljati problem HDZ-u ako Kosor želi ostvariti cilj da HDZ bude najjača pojedinačna stranka.
Iako u HSS-u još nisu ni otvorili temu načina izlaska na izbore, vrlo skoro će morati promisliti o izbornoj strategiji. Naime, stranka koja je nakon zadnjih parlamentarnih izbora 2007. i koaliranja s HDZ-om uspjela dobiti mjesta ministra poljoprivrede i turizma, nakon ostavke bivšeg premijera Ive Sanadera, na neki se način odriče mjesta šefa poljoprivrednog ministarstva. Istina je da Božidar Pankretić kao HSS-ov ministar poljoprivrede nije bio obljubljen među seljacima (što su oni pokazali na prosvjedima), ništa više nije obljubljen ni njegov nasljednik Petar Čobanković, pa je odricanje resora poljoprivrede za jednu stranku koja bi se trebala fokusirati na poljoprivredu začuđujuće.
'Nije mi jasno u političkoj strategiji HSS-a, kako se dogodilo da su se odrekli Ministarstva poljoprivrede. Kod podjele resora 2007. mi se učinilo da će širiti politički prostor stvaranjem klastera (poljoprivreda i turizam) i takva je bila najava. Ministar poljoprivrede im je bio sasvim pristojan, no toga su se odrekli i time je i priča širenja poljoprivredne politike propala', kaže Gjenero
Odricanje od poljoprivrednog ministarstva samo je jedan primjer da Hrvatskoj seljačkoj stranci seljaci više nisu prvi na pameti. Više puta su seljaci na prosvjedima govorili da HSS ponajmanje zastupa njihove interese te da se više bavi foteljama i trgovinom. Dapače, jedan od novopečenih članova HSS-a, bivši HSP-ovac Miroslav Rožić otvoreno je rekao da
'HSS ne bi smio biti seljački sindikat, već, naprotiv, da bi se vodstvo stranke trebalo još više distancirati od seljaka i poljoprivredne problematike, kako bi se HSS još više profilirao kao moderna politička stranka'.
Gjenero smatra da se HSS ne bi trebao pridržavati ni Rožićevog razmišljanja, ali ni onog razmišljanja koje kaže da HSS mora prvenstveno zastupati interese poljoprivrednika. 'HSS je tradicionalna stranka time što zagovara neke konzervativne tradicionalne vrednote i na taj način se i obraća sloju u kojem su te vrijednosti najčvršće. Ne čini mi se da HSS može prekinuti vezu sa seljacima, no ne smije se pretvoriti ni u seljački sindikat', smatra Gjenero, koji na kao idealnog političara za neki 'novi' HSS vidi Marijanu Petir
No, unatoč padu u rezultatima i odmicanju od grubog zastupanja interesa poljoprivrednika, Gjenero smatra da HSS još uvijek nije na samrti.
'HSS je prežilava stranka i ima prejaku organizaciju. HSS je, primjerice, jednako snažan kao HSLS, a vidimo da su njemu trebala tri raskola da se pretvori u ono što je danas. HSS nije u zvjezdanoj kondiciji, ali nije ni na umoru', zaključio je Gjenero
