U aferi oko Hypo banke najviše se pažnje u medijima posvećuje njenom poslovanju u Hrvatskoj i Srbiji, ali ne treba zanemariti ni Bosnu i Hercegovinu. Sarajevski tjednik Slobodna Bosna je u svojem novom broju istražio kako Hypo banka stoji u BiH te kome je i kako dijelila kredite, a tekst potpisuje novinarka Suzana Mijatović. Otkrića pokazuju da se ni u toj zemlji nije puno drukčije poslovalo
Hypo banka ima oko 400 tisuća klijenata u Bosni i Hercegovini te zauzima 18 posto tržišnog udjela. Na tržište je ušla prije deset godina, kupivši Auro banku iz Mostara, koja je godinama poslovala na granici solventnosti. Dvije godine kasnije kupljena je i propala Kristal banka iz Banje Luke, koju je Hypo grupa dobila za jedan euro. Kasnije je ta kupnja zaradila prijavu Komisije za reviziju privatizacije Republike Srpske upućenu Okružnom tužiteljstvu u Banjoj Luci, koje ju je ipak odbacilo. U Sarajevu se pak smjestila u ilegalno sagrađenu zgradu medijskog i građevinskog tajkuna Fahrudina Radončića, vlasnika Dnevnog avaza.
Kao jedan od razloga trenutne negativne bilance Hypo banke, koja u prvih šest mjeseci 2010. iznosi pola milijarde eura, navode se loši krediti za područje jugoistočne Europe, a u BiH su ih dobili mnogi poznati poduzetnici. Među njima su na prvom mjestu širokobriješka braća Ivanović-Lijanović, koji su preko tri svoje firme podigli kredite u iznosu od 33,5 milijuna eura. Slobodna Bosna navodi da se Lijanovići nisu pokazali kao uredne platiše te da se njihovo kreditiranje pretvorilo u 'pravu agoniju'. Moćna obitelj Selimović, vlasnici Sarajevske pivare i još mnogih drugih firmi, kao i dnevnog lista Oslobođenje, također je uzela oko 22 milijuna eura kredita od Hypo banke, no uredno izvršava svoje obaveze. Zanimljivo je da je od bosanske ispostave Hypo banke kredit od 17,5 milijuna eura dobio i srpski tajkun Miroslav Mišković, vlasnik koncerna Delta, preko svojeg banjolučkog maloprodajnog lanca Tropic, ali i drugi trgovci, kao što je Pero Gudelj, vlasnik FIS-a iz srednjebosanskog grada Vitez. Njemu je Hypo banka odobrila 12 milijuna eura kredita.
Među dužnicima Hypo banke koji se nalaze pred financijskim kolapsom je Banjolučka pivara, koja je dobila kredit od 18,5 milijuna eura, a špekulira se i da bi banka mogla uskoro aktivirati hipoteku na nekretnine sarajevske televizije Hayat, s obzirom da njeni vlasnici, braća Švrakić, nisu pretjerano uredni u vraćanju kredita od 4,8 milijuna eura. Vlasnici tvrtke OKI, Edhem i Ševkija Okerić, morali su pak prodati svoju poslovnu zgradu na Marijin dvoru u centru Sarajeva da bi konačno počeli vraćati 16,7 milijuna eura, koliko duguju Hypo banci.
Još jedan kuriozitet jest da su u Republici Srpskoj kredite u Hypo banci dizale i entitetske institucije. Fond zdravstvenog osiguranja RS-a dobio je kredit u iznosu od 7,7 milijuna eura, dok je banjolučko gradsko poduzeće Toplane posudilo 6,4 milijuna eura. To ne treba čuditi, jer je sličan iznos kredita od Hypo banke dobio i sam grad Banja Luka. Zasad službe u Bosni i Hercegovini ne istražuju poslovanje Hypo banke, ali to zato čine austrijski istražitelji. Zato ne treba iznenaditi ako se BiH uskoro pridruži Hrvatskoj i Srbiji kao jedan od krakova Hypo-hobotnice.
