Saborski zastupnici ove su godine zasjedali 'čak' 68 dana, i u to vrijeme donijeli 130 zakona i preko 150 drugih odluka, izvještaja i zaključaka. Mogli su, kažu neslužbeno, još i više da im je Vlada u proceduru poslala još zakona, što im je na kraju služilo i kao opravdanje za silne tjedne odmora. Iako su ponekad i opravdano upirali prst krivnje na drugu stranu Markova trga, nas je zanimalo koliko su se parlamentarne stranke same potrudile oko predlaganja zakona i davanja amandmana
Prema saborskoj statistici, zastupnici su ove godine do srpnja predložili 17 zakonodavnih inicijativa, od čega je većina dolazila iz oporbenih redova. No dok je većina zakonskih prijedloga koji su dolazili iz Vlade, zahvaljujući rukama vladajuće većine, bez problema dobila podršku, oporbeni prijedlozi nisu bili te sreće. Dva su njihova prijedloga odbijena, a drugi uopće još nisu ni stigli na raspravu.
Kratkih rukava tako je ostala Jadranka Kosor koja je predlagala izmjene Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izbornih kampanja. Gotovo nijednom zastupniku nije se svidjela njezina ideja da se parlamentarnim strankama kad izgube zastupnika smanji i novac iz proračuna koji za njega dobivaju. Odbijenicu je dobio i prijedlog Hrvatskih laburista da se državnim dužnosnicima koeficijenti za izračun plaće smanje za 21 posto. Tu ideju vladajući su nazvali populističkom, da bi samo nekoliko mjeseci kasnije i sami donijeli odluku da se dužnosnicima plaće smanje za šest posto.
No većina oporbenih prijedloga još uvijek nije ni došla u priliku da bude predstavljena u sabornici. Kao i u prethodnim mandatima, ni Kukuriku koalicija nije izbjegla staru tradiciju ostavljanja oporbenih prijedloga na dnu dnevnog reda, pri čemu se neki na rasporedu 'kisele' i godinu dana.
Jedan je takav i HDSSB-ov prijedlog izmjena Zakona o državnom odvjetništvu kojim ta stranka želi ograničiti mandat glavnog državnog odvjetnika, odnosno propisati da na toj funkciji može biti samo dva mandata uzastopno. Ivan Šimonović iz HSP-a dr. Ante Starčević od prošle godine pak čeka da se u Saboru povede rasprava o uvođenju gospodarskog pojasa na Jadranu. Šimonović je uz HSS-ova Branka Hrga, zastupnika HGS-a, HDSSB-a i HDZ-a na čekanju i oko rasprave o zaključku vezanom uz postavljanje dvojezičnih ploča u Vukovaru. Naime, svi su oni zatražili da se odgodi postavljanje ploča i dosljedno provodi članak 8. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, međutim službeno o tome u sabornici još nisu raspravljali.
Na ignoriranje su naišli i HDZ-ovci koji su još u lipnju 2012. predložili da se u Saboru raspravlja o Rezoluciji o načelima prometnog povezivanja Dubrovačko-neretvanske županije u funkciji uspostave ustavnopravne jednakosti svih građana RH. Tom su rezolucijom HDZ-ovci željeli potaknuti dovršetak izgradnje Pelješkog mosta, no o toj točki Sabor do dan danas nije raspravljao. Jednako su prošli i HDZ-ovi prijedlozi promjena Ustava i Ustavnog zakona za provedbu promjena Ustava, koji su na saborske klupe stigli u jeku afere Lex Perković, no još uvijek nisu raspravljeni.
Na raspravu čeka i prijedlog DC-ove Vesne Škare Ožbolt da se bolje urede ovlasti sudskih vještaka kroz Zakon o sudskim vještacima, a u istoj je situaciji i paket zakonskih prijedloga Hrvatskih laburista – Zakon o lokalnoj i područnoj samoupravi, Opći porezni zakon i dopune Zakona o porezu na dohodak.
Puno više sreće imali su pak zakonski prijedlozi koji su došli iz redova stranaka ili zastupnika vladajuće većine. Oni su, naime, svi prihvaćeni. IDS-ovu Valteru Boljunčiću tako je pošlo za rukom da vrati Trgovački sud u Pazin, ali i da sjedište i Istarske županije ubuduće bude Pula, dok bi Pazin ostao samo sjedište skupštine Istarske županije.
Zahvaljujući pak Mireli Holy, Damiru Kajinu i Davoru Bernardiću, 10. srpnja ubuduće će se obilježavati kao Nacionalni dan Nikole Tesle – dan znanosti, tehnologije i inovacije.
Što se pak tiče amandmana, iz statistike je vidljivo da bolji prolaz imaju oni koji su predloženi od stranaka vladajuće koalicije, nego oni koji dolaze od strane oporbe. Pritom je SDP definitivni rekorder sa 82 predložena amandmana od kojih nijedan nije dobio odbijenicu. Prihvaćeno ih je, naime, 74, a osam ih je SDP sam povukao.
Gotovo u posve suprotnoj situaciji našao se pak Klub zastupnika HDSSB-a koji je prema Vladinim prijedlozima zakona uputio 66 amandmana, no prihvaćen im je samo jedan. Milosti nije bilo ni za Klub IDS-a, kojemu je odbijeno svih sedam amandmana koje se ove godine podnijeli te za Klub Jadranke Kosor i HGS-a kojima je odbijeno pet amandmana.
Definitivni je rekorder po broju predloženih amandmana HDZ koji je od početka godine do srpnja uložio čak 172! Prihvaćeno je manje od deset posto (14 amandmana), a 154 su zastupnici vladajuće većine jednostavno odbili.
