Naime, biskup Košić je na misi u Zrinu istaknuo da je ostao zaprepašten i ljut kada je vidio da se na istoj priredbi, Keltskoj noći, jednako slave sveti Kvirin, sisački biskup i mučenik i zaštitnik toga grada, te partizani, zločinci koji su rušili crkve i ubijali živu crkvu. Biskup je stoga rekao da zabranjuje ubuduće bilo kakvu upotrebu imena i lika svetog Kvirina, zajedno sa zločincima partizanima. Rekao je da kao katolički biskup ima na to pravo, te da traži da svi koji u bilo kakvim svjetovnim sadržajima žele koristiti lik i djelo Svetog Kvirina i ostalih katoličkih svetaca, moraju dobiti dopuštenje od Biskupije.

Sisački povjesničar, sveučilišni profesor dr. Hrvoje Klasić kaže da je na djelu povijesni revizionizam biskupa Košića.

'Na žalost, izjave biskupa Košića više me ne čude, ali me svaki put razočaraju. Posljednja izjava, o tome da ne želi da se u istom kontekstu spominju sv. Kvirin i Prvi partizanski odred, samo je jedan u nizu primjera njegove netolerancije i povijesnog revizionizma. Ali što i očekivati od čovjeka čiji bliski kolega i prijatelj negira zločine počinjene u Jasenovcu. Ne pada mi na pamet opravdavati mladiće i djevojke iz Siska i okolice koji su se u lipnju 1941. odlučili suprotstaviti zlu nacizma i ustaštva. Što su trebali, slušati tadašnjeg sisačkog župnika koji slavi imendane Adolfa Hitlera i Ante Pavelića? I čemu generalizacija, tj. izjednačavanje svih hrvatskih antifašista sa zločincima? I to od pripadnika institucije čiji su članovi stoljećima ubijali ljude koji su se usudili suprotstaviti njihovu mišljenju, i vodili pljačkaške ratove u ime Isusa Krista. Zar bi zbog takvog višestoljetnog ponašanja danas cijelu Katoličku crkvu trebalo gledati kao zločinačku? Uostalom, antifašizam je tekovina koja je usađena i u Ustav RH. I to baš zbog događaja protiv kojeg grmi sisački biskup. Dakle, osim što se ponaša netolerantno, Košić dovodi u pitanje i hrvatski Ustav. I na kraju, ne sjećam se da se biskup, dok još to nije bio, istom silinom borio protiv javnog i političkog angažmana dvaju partizanskih generala - Tuđmana i Bobetka. Koji su, uzgred budi rečeno, glavni 'krivci' što je osnivanje Sisačkog partizanskog odreda postalo hrvatski državni praznik', kazao je za Slobodnu Dalmaciju Klasić.

Jedan od autora Keltskih noći, autor tekstova za svih deset priča iz povijesti Siska, sisački novinar Siniša Vidović Cezar, ističe da je iznenađen reakcijom sisačkog biskupa, ali dodaje da se ne želi braniti od ovakvih smiješnih napada, 'nego samo pojasniti koncepciju Keltske noći, jedinstvene manifestacije i autohtonog sisačkog proizvoda u kojoj je jedan jedini glavni junak - grad Sisak i nitko drugi. U ovogodišnjoj koncepciji Keltskih noći postoji jedan sisački biskup i njega veličamo i slavimo, ali to nije biskup Vlado Košić. Možda je u tome problem', rekao je Siniša Vidović. Dodaje da što se tiče 9. splavi, koja je simbolizirala sisački Prvi partizanski odred: 'U toj se slici veliča hrabrost i spremnost Siščana, a ni jedna riječ ne govori o poslijeratnoj vlasti u Hrvatskoj i Sisku, a kamoli da ih se veliča', istaknuo je Cezar.

Gradonačelnik Siska Dinko Pintarić kratko je SMS-om poručio da nema komentara o cijelom slučaju, dok je gradska vijećnica Kristina Ikić Baniček, predsjednica sisačkog SDP-a, izjavila da bi sisački biskup iz početka IV. stoljeća, sveti Kvirin, 1941. bio partizan jer bi bio sa svojim Siščanima!

Baniček dodaje da to što je nekome poklonjeno najvrjednije sisačko kulturno dobro da si tamo uredi svoje privatne dvore, to ne znači da je taj dobio pravo Siščanima govoriti što da rade i misle. 'Ja se nadam i duboko vjerujem da u Crkvi i dalje ima moralne snage da, kao što su nekada nepogrješivo uprli prst u 'grijeh struktura', i ovoga puta prepozna kukolj u svom žitu', zaključila je Kristina Ikić Baniček.

Predsjednik sisačkog HDZ-a Željko Krapljan rekao je da je previše radikaliziranja u Hrvatskoj, da se slaže da treba raščistiti stvari iz prošlosti, ali da to nije jedini, a kamoli najvažniji problem Hrvatske i Siska. 'Ljudi traže kruha i rada, to je prioritet Hrvatske', rekao je Krapljan.