Hrvatska se suočava s velikim porastom broja slučajeva oboljenja uslijed zaraze respiratornim sincicijskim virusom (RSV), otkrivaju podaci Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC). Prema posljednjim dostupnim pokazateljima, u Hrvatskoj je u 47. tjednu ove godine, krajem studenog, detektirano 105 novih slučajeva RSV-a, gotovo dvostruko više nego početkom tog mjeseca. Sudeći prema popunjenosti pedijatrijskih bolničkih odjela, brojke su u međuvremenu vjerojatno znatno skočile. Ipak, nema mjesta panici
Liječnici diljem Europe i SAD-a javljaju o porastu infekcija i 'preplavljenim' bolnicama, unatoč tome što je RSV uobičajena bolest koju gotovo sva djeca prebole - uz blaže simptome - u prvim godinama života. Smatra se da su povećanom broju hospitalizacija ove godine prvenstveno pridonijele promjene u društvenom životu za vrijeme pandemije koronavirusa.
U ponedjeljak su iz HZJZ-a potvrdili da u Hrvatskoj trenutno ima dosta zaraženih RSV-om, a epidemiologinja Goranka Petrović podsjetila je da virus osobito pogađa najmlađu djecu s određenim tipom bronhiolitisa, naročito onu mlađu od godinu dana. Bronhiolitis, inače, karakterizira naticanje sluznice bronhiola i nakupljanje sluzi koja otežava disanje, a može dovesti i do upale pluća. Znak za uzbunu je ubrzano disanje uz 'zviždanje' u plućima, osobito prilikom izdisaja, a kada dijete uz vrućicu i kašalj odbija jesti te izgleda neobično umorno i klonulo ili počne povraćati, trebalo bi ga odvesti na pregled pedijatru ili, u težim slučajevima, na hitnu pomoć, savjetuju liječnici iz Njemačke udruge pedijatara.
Dr. Kolarek Karakaš: RSV bez specifične kliničke slike
Dr. Mirjana Kolarek Karakaš, pedijatrica iz Varaždina, kaže da nema mjesta panici kako po pitanju RSV-a, tako i streptokoka.
'To su uobičajene bolesti za ovo doba godine, kada se djeca grupiraju u kolektivu. Osim u vrtiću, bilježimo slučajeve RSV-a i kod malo veće djece, školaraca, ali nema nikakve panike. Kao i svake godine, roditeljima savjetujemo da izbjegavaju velika okupljanja bez velike potrebe, rođendane s puno djece, gdje uvijek netko kašlje. Posjete novorođenoj djeci treba izbjegavati jer je upravo novorođenčad najugroženija', kaže dr. Kolarek Karakaš.
Prisutnost RSV-a ili koronavirusa utvrđuje se temeljem brisa nazofarinksa.
'Gledano samo klinički, ne možemo biti sigurni o kojem je uzročniku riječ. Jedan te isti uzročnik može izazvati različite kliničke slike, a s druge strane, više uzročnika može učiniti skoro istu kliničku sliku. Simptomi RSV-a koje primjećujemo u ordinaciji su suhi kašalj, šmrcanje, temperatura može biti blago povišena ili visoka, moguća je grlobolja, odnosno upala ždrijela, tonzila. Međutim nema specifične kliničke slike po kojoj bismo mogli reći da je upravo riječ o RSV-u', kazala je dr. Kolarek Karakaš.
Roditeljima savjetuje da doktoru ne vode djecu koja samo kašlju ili šmrcaju, ako nemaju temperaturu i ako su u pitanju veća djeca, primjerice od četiri godine naviše.
'Naravno da se ljudi više boje kada je u pitanju dojenčad, ako dijete jako kašlje, ima temperaturu i općenito loše izgleda. Ali dođu nam i roditelji s djecom od 6,7 godina samo zbog kašlja. Doslovno znaju reći: 'Počeo je kašljati noću.' Ili dovedu dijete direktno iz vrtića jer su tete rekle da je ujutro kašljalo. Dakle stvaraju nam se velike gužve i onda ono dijete koje je zaista bolesno čeka na red, a djeca s blagom kliničkom slikom zaraze se nekim drugim uzročnicima', opisuje dr. Kolarek Karakaš, no potpuno razumije roditelje preplašene salvom informacija i upozorenja u medijima.
Mikrobiološke pretrage rade se više nego prošlih godina, sukladno epidemiološkoj situaciji - koronavirus je još uvijek itekako u opticaju.
'Ako nešto više tražite, više ćete i naći. Ne možemo testirati baš svakoga, ali testiramo sve što nam je sumnjivo. Ima i gripe, ali nije nikakva epidemija. Svake godine u ovo doba ista je stvar - čekaonica nam je prepuna i uvijek radimo više od norme koja je 33 pacijenta dnevno, a mi nekada obavimo i po stotinu pregleda. Naše čekaonice su 'liste čekanja', morate pregledati svakoga tko je taj dan došao do vas jer djeca ne mogu čekati drugi dan', tumači dr. Kolarek Karakaš, precizirajući da se RSV potvrdi kod oko 20 posto testiranih pacijenata.
Napominje da djeca imaju veliku moć samoizlječenja, samo im treba dati vremena. Paracetamol ili ibuprofen treba im dati tek kada temperatura skoči iznad 38 stupnjeva, a sve ispod toga zapravo je subfebrilno stanje i u konačnici korisno za organizam.
'Ključno je pitanje našeg imuniteta, a svi bi htjeli naglo ozdraviti. Nepotrebnim uključivanjem antibiotika dijete ne može razviti svoj pun potencijal što se tiče otpornosti. Kod virusa antibiotik ne djeluje, a virus se širi. Jednog neprijatelja se riješite, a steknete drugog... RSV je uglavnom opasan samo za male bebe, a malo veća djeca se sama izliječe svojom otpornošću. Važno je biti kod kuće, barem tjedan dana, ovisno o općem stanju, uz simptomatsku terapiju', zaključuje dr. Kolarek Karakaš.